“Sa ciljem da se reforme i njihovi efekti približe građanima i madima, a uzimajući Uzimajući u obzir da je u Crnoj Gori 2018. godini bila visoka stopa nezaposlenosti mladih od 27.5% 1 i rezultate prošlogodišnjeg lokalnog Omladinskog megafona kada su mladi Nikšića kao najveći problem istaknuli upravo nezaposlenostt tema događaja je bila zapošljavanje mladih”, kazali su iz ove nevladine organizacije.
Platforma za dijalog je okupila predstavnike relevantnih institucija, nacionalnih i loklanih, predstavnike kompanija i studenata, nevladine organizacije i srednoškolce.
Iz Kancelarije za evropske integracije je posebno je istaknuto do koje je tačke Crna Gora došla u pregovorima pristupanju EU te da su mladi posebno sada odgovrni za davanje inputa i učešće u ovim procesima kao i to da će oni najviše imati benefita od samog procesa pristupanja Evropskoj Uniji. Zatim je od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja predstavljeno donošenje zakona o radu kao primjer dobre prakse i jedanog od natransparetnijih i dužih procesa u Evropi.
Predstavnici institucija su istakli da postoje brojni programi zapošljavanja koji obuhvataju i mlade te da se mnogo radi na stručnom osposobljavanju visokoškolaca, profesionalnoj orijentaciji, prilagođavanju kurikuluma tržištu rada, dualnom obrazovanju, uspostavljanju karijernih timova, ali su saglasni da je ono što nedostaje interesovanje i motivisanost mladih.
Predstavljen je i program zapošljavanja mladih Opštine Nikšić koja će ponuditi radna mjesta za 100 visokoškolaca koji su prošli program stručnog osposobljavanja u saradnji sa biznis sektorom i Zavodom za zapošljavanje Nikšić.
IPC Tehnopolis je predstavio svoj program obuka i ostale aktivnosti namjijenjene mladima koje predstavljaju polaznu tačku za vještine potrebne za zapošljavanje.
Predstavnici studenata i srednoškolici su saopštili da je postojanje prakse u okviru obrazovnog sistema ono što bi u velikoj mjeri doprinijelo kvalitetu obrazovanja i spremnosti mladih za prelazak iz obrazovnog sistema na tržište rada. Saglasni su da načini na koji institucije plasiraju informacije nijesu u dovoljnoj mjeri prilagođeni mladima niti dovoljno bliski izvorima gdje oni traže informacije.
Predstavnici civilnog društva su istakli da nisu isključivo mladi odgovorni za neaktivnost te da bi trebalo da postoji bolji i bliži način komunikacije sa mladima, dok je poseban akcenat je stavljen na aktivacione mjere zapošljavanja u okviru Zakona o zapošljavanju koje ne obuhvataju mlade. Istaknuta je potreba za međusektorskom saradnjom kada su u pitanju reforme vezane za zapošljavanje mladih. Takođe je naglašeno da ne postoje kvalitativni indikatori uspješnosti programa za stručno osposobljavanje, samo kvantitativni.
Projekat „Mladi Balkana za Evropu“ ima za cilj da približi građanima procese u okviru pregovaračkih poglavlja 19 (Socijalne politike i zapošljavanje), 23 ( Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbijednost) i osnaživanje organizacija civilnog društva za monitoring reformi u navedenim oblastima i predstavlja inicijativu 14 organizacija Zapadnog Balkana i Turske.
