Očekuje se obezvređivanje imovine, ali i eliminacija opasnosti da se mogući gubici osjete kasno. Podsjetimo da je u kreditima sada 2,7 milijardi eura, ali se ne zna kolika je ukupna vrijednost založene imovine. Posljednji zvanični podatak da je njena vrijednost 5,1 milijardu eura star je godinu.
Nova metodologija
Iz Centralne banke Pobjedi su kazali da se obaveze po MSFI 9 prvenstveno ogledaju u primjeni metodologija i mehanizama kojima se imovina procjenjuje i umanjuje ili obezvređuje sa aspekta očekivanih budućih gubitaka.
“To znači da su banke u obavezi da procjenjuju vrijednost imovine ne samo u trenutku njenog sticanja ili uspostavljanja kreditnog odnosa, kako je to do sada propisivao MRS 39. Obezvređenje te imovine mora se vršiti u skladu sa mogućim tržišnim uticajima u budućnosti. Banke su dužne da vrše ispravku vrijednosti imovine i obezbjeđuju rezerve u svojim bilansima. Na taj način se eliminiše mogućnost da se mogući gubici koji nastaju po modelima MRS 39 uoče kasno sa potencijalno ozbiljnijim uticajem na ukupan rizični profil banke”, objašnjavaju u CBCG.
Filter
Centralna banka zadržava tzv.”prudencioni filter”, što znači da su banke obavezne i da izdvajaju rezervacije u skladu sa klasifikacijom kredita koje propisuje CBCG odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom.
“Očekuje se da primjena MSFI 9 prouzrokuje veći iznos obezvređenja imovine od dosadašnje izračunate primjenom MRS 39, potrebno je da se banke osiguraju od slabljenja svoje finansijske pozicije. Polazeći od mogućih negativnih efekata na bilanse banaka, zbog prelaska sa MRS-a 39 na MSFI 9, odlučeno je da se predloži postepeno prilagođavanje zahtjeva za sopstvenim sredstvima u periodu od 2018. do 2022. Dopunom odluke o adekvatnosti kapitala usvojena su rješenja po osnovu kojih će se negativni efekti valorizovati postupno, a puni nivo kapitalnih zahtjeva koji proizilazi iz primjene MSFI 9 ostvariti 2023”, objasnili su iz CBCG.
Ova rješenja su, kako navode, usklađena sa standardima i uputstvima Evropske agencije za banke.
CBCG je vršila sveobuhvatne analize efekata povećanja ispravki vrijednosti kod banaka koje nastaju primjenom ovog standarda. Utvrđeno je da banke u Crnoj Gori neće imati negativnih posljedica koje bi mogle uticati na slabljenje njihovog rizičnog profila, niti uticaja na njihovu stabilnost i sigurnost.
Izvor: Pobjeda
