Radomir Konstantinović rođen je u Subotici 1928. godine, a preminuo u Beogradu 2011. Vijest o njegovoj smrti nije te godine bila tako upečatljiva u odnosu na to sa koliko su žara istomišljenika i neistomišljenika citirane ideje ovog filozofa, pisca i književnog istoričara.
U književnosti je Radomir Konstantinović stasavao sa generacijom pjesnika iz pedesetih godina, koji su se suprotstavljali dogmatizmu, ljevičarskom i nacionalističkom. U vrijeme komunizma pripadao je uticajnom krugu intelektualaca među kojima je bila i Latinka Perović. Posebno je cijenio Oskara Daviča i upečatljivo pisao o njegovom stvaralaštvu. „Gdje je Davičo, tamo je pobuna”, pisao je, što znači protivljenje svemu što je kanonsko, lažno sveto, tradicionalno. Konstantinović je isticao da je Davičova knjiga „Čovekov čovek” (1953) svojevrsni obračun sa staljinizmom, i okretanje ka „čovjeku istine”.
Prva zbirka Konstantinovićeve poezije „Kuća bez krova” objavljena je 1951. godine, a slijede romani „Daj nam danas”, „Mišolovka”, „Čisti i prljavi”, „Izlazak”, zatim djela „Ahasfer ili traktat o pivskoj flaši”, „Pentagram”, „Filosofija palanke”, „Biće i jezik”, niz radio-drama, „Dekartova smrt”, „Beket prijatelj”. Dobitnik je mnogih važnih nagrada, među kojima su su NIN-ova nagrada za roman „Izlazak”, nagrade „Đorđe Jovanović” i Godišnje nagrade Radio Beograda za „Filosofiju palanke”, NIN-ove nagrade „Dimitrije Tucović” za eseje objavljene u časopisu „Treći program”, odlikovanja „Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom i drugih.
Filosofija palanke
Filozofska studija “Filosofija palanke” tumači porijeklo i glavne karakteristike palanačkog iskustva, briljantno, nemilosrdno analizirajući “duh palanke” kao pogleda na svijet, na život, na stvaralaštvo, ukorijenjenost palanke u duhu, u jeziku, “duh plemena u agoniji”, onu vrstu egzistencije iz koje su proizašli duhovni infantilizam, ksenofobija… Prvo izdanje objavljeno je u drugoj svesci časopisa "Treći program", 1969. godine ali još prije objavljivanja teksta, pojedini njegovi djelovi su bili poznati javnosti, jer ih je autor, tokom sedam večeri, između 4. i 15. avgusta iste godine, čitao na talasima Trećeg programa Radio Beograda.
Odlomak
Iskustvo nam je palanačko.
Ponekad, opasno je (i kažnjivo) reći to na uho palanačkoj oholosti; ponekada, međutim, ova reč ide do pojma sudbinskog: palanka je, kaže se, naša sudbina, naš zao udes. Nema niti može da bude promene.
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
