Gončarov je dolazio iz prilično dobrostojeće porodice i od malena je bio okružen liberalno i prosvjetiteljski nastrojenim segmentom ruskog plemstva. Ivan Gončarov bio je dopisni član Imperatorske Akademije nauka, Odjeljenja ruskog jezika i književnosti. Kada je ljeta 1834. godine završio univerzitet, Gončarov je osjetio da je prema sopstvenom priznanju slobodni građanin, pred kojim su otvoreni svi putevi u životu. Postepeno je počelo ozbiljno stvaralaštvo tog pisca. 1840-a godina je početak stvaralaštva Gončarova. U proljeće 1847. godine je objavljen roman “Obična istorija”.
U oktobru 1852. godine Ivan Gončarov je bio imenovan za sekretara admirala Putjatina, koji je išao u Japan. Od prvih dana putovanja je Gončarov vodio detaljni dnevnik čiji materijali su postali osnova buduće knjige “Fregata Palada”. Ekspedicija je trajala skoro dvije i po godine. Gončarov je posjetio Englesku, Južnu Afriku, Indoneziju, Japan, Kinu, Filipine i mnoštvo manjih ostrva i arhipelaga Atlantskog, Indijskog okeana, kao i Pacifika.
Iskrcavši se na obalu Ohotskog mora, Gončarov je kopnom prošao kroz čitavu Rusiju, te se vratio u Peterburg 13. februara 1855. godine. Te iste godine bio je objavljen prvi esej o plovidbi. Posle tog putovanja Gončarov je stekao položaj cenzora. Mada je njegov rad bio direktno povezan sa književnošću, kod mnogih ljudi je nova dužnost stavila Gončarova u dvosmisleni položaj.
Uskoro mu je i samom dojadilo da bude cenzor, te je on 1867. godine podnio ostavku. U to je vrijeme on već objavio roman “Oblomov”. Mnogi su vidjeli u liku Oblomova i filozofski pogled na ruski mentalitet, kao i mogućnost posebnog moralnog puta, koji se suprotstavlja sujeti takozvanog napretka, koji sve razara. Gončarov je izvršio umjetničko otkriće. On je stvorio djelo ogromne snage. Roman “Oblomov” mu je donio veliki uspjeh i slavu. Roman Oblomov je socijalno-psihološki roman u četiri djela koji kroz sudbinu glavnog junaka Ilje Iljiča tretira fenomen „suvišnog čovjeka“. Oblomov je talentovan, mlad čovjek, pun neiskorišćenih potencijala, koji zbog slabe volje i nerealnih strahova od života ne uspiijeva da se ostvari ni na poslovnom, ni na društvenom, ni na ličnom planu. Lik Oblomova postao je veoma brzo tipski lik svjetske književnosti, sinonim za bezvoljnost i pasivnost, dok je pojam „oblomovština“ postao simbol inertnosti i apatije.
Odlomak
“Odgajen u krilu provincije, usred krotkih i srdačnih osoba i običaja svoga zavičaja, prelazeći dvadeset godina iz naručja u naručje rodbine, prijatelja i znanaca, on je toliko bio prožet porodičnim načelom da je i potonju službu zamišljao u obliku nekog domaćeg rada, kao sto je, na primjer, sporo zapisivanje u knjigu dohotka i troška, što je radio i njegov otac.”
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
