Jedno vrijeme se školovao u Engleskoj, a nakon povratka u SAD nastavio je školovanje na Univerzitetu u Virdžiniji. Bio je talentovan đak, ali je morao napustiti školovanje zbog problema vezanih za kockanje i alkohol. Godine 1827. izdao je zbirku svojih prvih pjesama „Tamerlan i druge pjesme“. Tada je započeo i vojničku karijeru, od koje brzo odustaje zbog neurednog života. Pokušavao je da živi od pisanja, postavši saradnik i urednik brojnih časopisa. Godine 1836. oženio je Virdžiniju Klem, ali koja rano umire od tuberkuloze.
Pojavljuje se 1838. godine Poov jedini roman „Avanture Gordona Pima“. U časopisu „The Gentleman's Magazine“ objavio je neke od svojih najboljih novela pod naslovom „Priče arabeskog i groteskog“ . Pjesmom „Gavran“, objavljenom 1845. godine, dostiže slavu u cijeloj Americi.
Preminuo je u bolnici u Baltimoru 7. oktobra 1849. godine.
Po je izvršio ogroman uticaj na pop kulturu, film, TV, muziku… Njegov lik se našao na omotu albuma „Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club “ koji su objavili Bitlsi 1967. godine. Režiser Rodžer Koroman je prema Poovim djelima snimio niz filmova: „Pad kuće Ušerovih“, „Bunar i klatno“, „Gavran“, „Ligejin grob“, „Maska crvene smrti“. Kratki animirani film "Vinsent" Tima Bartona govori o sedmogodišnjem dječaku cija svakodnevica je prožeta događajima prepoznatim u Poovim pričama. Od 1946. godine postoji nagrada nazvana „Edgar“, koju dodjeljuje Udruženje američkih pisaca misterije.
Po je majstor tjeskobe i užasa, pisao je o mističnim, neobičnim i fantastičnim temama, stvarajući „savršenije, ali nesposobne za dovršenost svjetove“. Poova priča „Ubistva u ulici Morg“ uzima se kao početak detektovskog žanra. On je zasnovao savremeni horor, anticipirao ono što što se danas zove body horror. Po je jedan od prvih pisaca naučne fantastike. U oslanjanju na engleski gotski roman i njemačke romantičare Tika i Hofmana gotski motivi su često prisutni u njegovim pričama strave. Njegova poezija se odlikuje melanholijom i sjetom. Svoju književnu teoriju Po je razvijao je u „Filozofiji kompozicije“, „Tumačenju stiha“, „Pjesničkom načelu“ i drugim esejima.
Odlomak
„Jedno veliko ogledalo – tako mi se u prvi mah u mojoj zbunjenosti učinilo – stajalo je sada tamo gdje nikakava ogledala nije bilo maloprije; i kada sam u u kranjem užasu prišao, moj sopstveni lik ali, sa crtama sasvim blijedim i poprljanim krvlju, približio se meni, slabim i posrćućim hodom.
Tako je kažem, izgledalo, ali nije bilo. To je bio moj protivnik – to je bio Vilson što je tu sada stajao preda mnom u svojoj samrtnoj agoniji. Krvava maska i ogrtač ležali su gdje ih je on bio bacio na pod. Ni jednog konca u njegovom odijelu nije bilo, ni jednog poteza u svima izrazitim i neobičnim crtama njegova lica, da nije bilo, do najsavršenije istovjetnosti, moje sopstveno.
To je bio Vilson: ali on više nije govorio sa šapatom, i ja sam mogao zamišljati da sam to ja govorio dok je on govorio:
– Vi ste pobijedili i ja podležem. Ali odsad i ti si sam mrtav, − mrtav za svijet, za nebo, za nadu. U meni si postojao i, u mojoj smrti vidi, po ovoj slici koje je tvoja sopstvena, vidi kako si savršeno ubio sebe samog.“
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
