Onogošt logo
DANICA HOMES
Kultura

Bibliotekar preporučuje - "Putovati u Lavov"

00:35 · 17.10.2021.Marija Vujovic
Onogošt

Adam Zagajevski, jedan od najprevođenijih poljskih pjesnika, rođen je u Lavovu 1945. godine. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Zagajevski djetinjstvo provodi u gradu Gljivice, u Šleskoj. Studirao je filozofiju i psihologiju u Krakovu i jedno …

Na svojim počecima, svjedočeći događajima Praškog proljeća i studentskim nemirima 1968. godine, sa Julijanom Kornhauzerom objavljuje knjigu pamfletskih eseja "Nepredstavljeni svijet" koja izaziva oštru diskusiju u književnim krugovima. Kasnije, Zagajevski se opredijelio za samoću, smatrao je da pjesnik mora biti sâm, jedino njegova poruka može biti socijalna i univerzalna. U Parizu je bio je član redakcije časopisa "Književne sveske", jednog od najelitnijih poljskih časopisa za književnost. Radio je kao univerzitetski profesor u Teksasu. Dobio je više poljskih i svjetskih književnih nagrada, dva puta je bio u užem izboru za Nobelovu nagradu za književnost. Nakon pada Berlinskog zida vratio se u Krakov, gdje je umro 21. marta 2021. godine.

Poznate su knjige pjesama: "Saopštenja", "Mesarnice", "Pismo. Oda množini", "Putovati u Lavov", "Platno", "Ognjena Zemlja", "Žeđ", "Antene" i "Nevidljiva ruka". Njegove najvažnije knjige eseja su "Mali Larus" i "Odbrana vatrenosti". Objavio je i dva romana.

Pjesnička zbirka "Putovati u Lavov", kultna knjiga iz osamdesetih godina, donijela je Zagajevskom najveće priznanje. Zagajevski je filozofski obrazovan, njegova poezija je intelektualna i misaona. Prožeta je mistikom i epifanijom svakodnevnih stvari. On  pokreće  pitanja vezana za savremenog čovjeka i njegovu ulogu u savremenom svijetu. Razvoj njegovog stvaralaštva može se označiti kao socijalni i magijski verizam. Zagajevski govori o politici, ali ta se poezija ne može zvati političkom. U svojim pjesamama on je u dijalogu sa Homerom, Sofoklom, Danteom, Kavafijem, Mandeljštamom, Josifom Brodskim... Filozofija je ništa manje važna za razumijevanje poetike Zagajevskog.

U nekim pjesmama odnosno pikturalnim opisima izražena je njegova vezanost za holandsko slikarstvo.

Istina

Ustani otvori vrata odreši te konopce
ispleti se iz mreže živaca
ti si Jona koja vari kita
Odbij da pružiš ruku tome čovjeku
ispravi se osuši tampon jezika
iziđi iz te čaure razmakni te opne
udahni najdublje slojeve vazduha
i polako pamteći pravila sintakse
kaži istinu za to služiš u lijevoj ruci
držiš ljubav u desnoj mržnju

Kjerkegor o Hegelu

Kjerkegor je govorio o Hegelu: podsjeća na nekog
ko podiže ogromni zamak, a sâm stanuje
U prostoj šupi što stoji u blizini zgrade.
Tako isto inteligencija stanuje u skromnom
Stanu lobanje, a one divne države
Koje su nam obećavane zaklonjene su
Paučinom, zasad moramo da se zadovoljimo
Tijesnom zatvorskom ćelijom, pjesmom zatvorenika,
Dobrim raspoloženjem carinika, pesnicom policajca.
Živimo u čežnji. U snovima se otvaraju
Zasuni i brave. Ko nije našao sklonište u
Velikom, traži mâlo. Najmanje zrno
Maka na svijetu jeste Bog. Raspinje ga
Veličina.

Veliki petak u hodnicima metroa

Jevreji raznih vjeroispovijesti srijeću se
u hodnicima metroa, brojanice
rasute iz nečijih nježnih prstiju.

Nad njima spavaju popovi poslije posne večere,
nad njima stoje piramide crkava i sinagoga
stoje kao stijene koje je nosio lednjak.

Slušao sam pasiju svetog Mateja
koja pretvara bol u ljepotu.
Čitao sam Celanovu Fugu smrti
koja bol pretvara u ljepotu.

U hodnicima metroa bol se ne preobražava,
samo traje, boli bez predaha.

Kad bi Rusija

Da je Rusiju osnovala
Ana Ahmatova, da je
Mandeljštam bio zakonodavac
a Staljin samo sporedna ličnost
iz izgubljenoga gruzinskog epa
kad bi Rusija skinula svoje
nakostriješeno medveđe krzno,
kad bi mogla da živi riječju a ne
pesnicom, kad bi Rusija, kad bi Rusija. 

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Dodjela nagrada i „Centrala za humor“ za kraj Festivala glumca
Kultura

Dodjela nagrada i „Centrala za humor“ za kraj Festivala glumca

U Nikšićkom pozorištu večeras će dodjelom nagrada najboljim svečano biti zatvoren 22. Međunarodni festival glumca- Nikšić. U proteklih pet takmičarskih večeri publika u Nikšiću imala je priliku da pogleda pet predstava.

10.11.2026.Saznaj više
Priča o jednom zdanju: Izložba o ljetnjikovcu vojvode Boža Petrovića Njegoša
Kultura

Priča o jednom zdanju: Izložba o ljetnjikovcu vojvode Boža Petrovića Njegoša

JU Muzeji i galerije organizuju izložbu pod nazivom "Ljetnjikovac vojvode Boža Petrovića Njegoša: Život jednog zdanja“, povodom obilježavanja Njegoševog dana – Dana crnogorske kulture.

10.11.2026.Saznaj više
U Nikšiću otvoreni XVI „Njegoševi dani“
Kultura

U Nikšiću otvoreni XVI „Njegoševi dani“

Šesnaesti „Njegoševi dani“, manifestacija posvećena književnom djelu i nasljeđu Petra II Petrovića Njegoša, otvoreni su u Nikšiću, a početak ovogodišnjeg programa obilježila je promocija knjige mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija „Duh diše gdje hoće“.

09.11.2026.Saznaj više
Peto festivalsko veče donosi predstavu "Gospođa Olga“
Kultura

Peto festivalsko veče donosi predstavu "Gospođa Olga“

Pete večeri 22. Međunarodnog festivala glumca, na sceni Nikšićkog pozorišta, večeras će, u 20 časova, biti izvedena predstava „Gospođa Olga“, u koprodukciji Narodnog pozorišta u Beogradu i Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke.

09.11.2026.Saznaj više
Od mostova preko istorijskog jezgra koje je oblikovao Josip Slade do Doma revolucije: Šta zaslužuje status kulturnog dobra?
Kultura

Od mostova preko istorijskog jezgra koje je oblikovao Josip Slade do Doma revolucije: Šta zaslužuje status kulturnog dobra?

Istorijsko jezgro Nikšića, čija je urbana matrica nastala prema planu čuvenog arhitekte Josipa Sladea, Dom revolucije, Gradska kuća, stari mostovi, nekadašnji motel Jastreb ( hotel Trebjesa), kuće, crkve i čitave ambijentalne cjeline. Sve su to mjesta i objekti koji pričaju dio istorije Nikšića, a nalaze se među 41 dobrom sa potencijalnim kulturnim vrijednostima, prepoznatim u nacrtu Izmjena i dopuna Programa privremenih objekata Opštine Nikšić.

09.11.2026.Saznaj više
Festival glumca: "Gde je primadona?“ večeras na sceni Nikšićkog pozorišta
Kultura

Festival glumca: "Gde je primadona?“ večeras na sceni Nikšićkog pozorišta

Četvrte večeri Festivala glumca, večeras sa početkom u 20 časova, publika u Nikšićkom pozorištu imaće priliku da pogleda predstavu „Gde je primadona?“ („Lend Me a Soprano“), nastalu po tekstu renomiranog dramskog pisca Kena Ludviga, u režiji Katje Pegan. Predstava je koprodukcija Pozorišta Koper i Gradskog pozorišta Ptuj.

08.11.2026.Saznaj više