Poznat je po svojim oštrim kritikama upućenim hrišćanstvu i načinu razmilšljanja zapadnog čovjeka. Kao mladić započinje studiranje teologije gdje je ubrzo usvojio osnovna znanja religijske misli, međutim, ubrzo napušta studije i započinje svoju karijeru kao student klasične filologije i književnosti nakon čega postaje profesor u Bazelu na kratko vrijeme. Veliki uticaj na njega je imao filozof Šopenhauer, od koga preuzima temeljne ideje i time stvara svoju autohtonu filozofsku misao kakvu je danas poznajemo.
Budući da je njegov otac bio pastor i da potiče iz religiozne porodice, Fridrih je posjedovao temeljna znanja iz te oblasti koja je iskoristio za kritiku hrišćanske misli. Rana očeva smrt je uticala na njegovu porodicu i izazvala je mnoštvo problema i pitanja u poznijem Ničeovom periodu, poput: smrti, morala, prijateljstva i ljudskih vrijednosti i ideala. Na filološkim studijama ostvaruje zavidne rezultate koji su bili propraćeni ranom doktorskom tezom u 24. godini njegovog života kada postaje doktor a teza nije bila odbranjena zbog uticaja njegovog profesora Ričla koji je u njemu vidio ogromni potencijal filologa, i time je odbranu smatrao suvišnom. Niče se u poznom periodu okreće filozofiji i piše mnoga uticajna djela poput: Antihrist, Rođenje tragedije, Geneologija morala... Umro je 1900. godine. Iza sebe je ostavio bogatu literaturu prožetu temeljnim kritikama i idejama od čega je glavna "Tako je govotio Zaratustra".
Ova knjiga je svakako njegovo najorginalnije djelo kojim je pečatirao svoju filozofsku misao i postavio nove standarde na polju istraživanja ljudskih vrijednosti. Zaratustra, mudrac sa planine, u svom nadahnuću i jakom željom da dobije odgovore na određena pitanja vraća se u civilizaciju sa stavom da je "Bog mrtav" i da smo ga mi ubili. Ovako kontraverzan stav u narodnim masama izaziva prirodnu odbojnost i mržnju zbog čega Zaratustrin put postaje sve teži. Tvrditi da je Bog mrtav znači započeti svoj put iz početka i uzeti odgovornost u svoje ruke. Govoriti da Boga više nema, značilo je poziv na nove vrijednosti, vrijednosti koje nas čine "nad-čovjekom". Odsustvo Boga označavalo je prihvatiti duboko skrivenu prirodu čovjeka koji čezne za moći. Ideja nad-čovjeka je glavni motiv junaka koji želi da ljudski rod uzdigne za jedan stepen više, takav čovjek postaje svjestan sebe i svojih potisnutih moći. Čovjek je prevaziđeno biće, nad-čovjek je taj koji treba da postoji, to je onaj koji koji poznaje sebe samoga i koji je uvidio nihilističku prirodu hrišćanina. Hrišćanski Bog je Bog slabih, siromašnih i bolesnih i kao takvima on im nudi milost, milost koja opravdava njihov loš položaj i koji ih tu zadržava. Nad-čovjek je onaj koji milost nema, vec hrabrost da im ukaže na greške i tako im iskreno pomogne. Ne budimo utješni prijatelji jedno drugome već iskreni neprijatelji koji imaju hrabrosti da upute na greške, jedino tako se možemo voljeti. Zaratustra nastavlja svoj put kroz svijet i prolazi različite narode u kojima svaki put uzdrma moralna načela po kojima oni žive. Svojim pitanjima iz početka gradi civilizacijske temelje koji treba da budu prevaziđeni od strane modernog čovjeka, mi smo sposobni za mnogo više i time je naša dužnost znatno veća. Zbog ovako inovativnih i oštrih stavova Niče je postao jedan od najvećih mislilaca tog vremena.
Odlomak
"Propovedam vam o prijatelju, koji nosi u sebi dovršen svet, čahuru dobra - o stvaralačkom prijatelju, koji uvek ima da ponudi na poklon dovršen svet. I kao što mu se svet razvio, tako mu se opet svija u kolutovima, kao nastajanje dobra pomoću zla, kao nastajanje svrha iz slučaja. Budućnost i ono najdalje neka ti budu uzrok tvoje sadašnjice: u svom prijatelju treba da voliš natčoveka kao svoj uzrok. Braćo moja, ne savetujem vam ljubav prema bližnjem: savetujem vam ljubav prema najdaljima. Tako je govorio Zaratustra".
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
