To je kazala za Pobjedu pomoćnica direktora Uprave za sektor bezbjednosti hrane Biljana Blečić povodom stava glavne veterinarske inspektorke Mirjane Drašković da novi Zakon o bezbjednosti hrane može uzrokovati da se na tržištu nađe nekvalitetno meso.
Kazne
Prema novim zakonskim odredbama, kazne za prekršaje iz ove oblasti za pravno lice smanjene su sa 5.000 na 500 eura, a za odgovorno lice sa 500 na 30 eura, što Blečić ne smatra problematičnim jer, kako je naglasila, visina kazni se ne može povezivati sa bezbjednošću hrane.
„Tumačenje službenog lica najodgovornijeg za sprovođenje zakona i nadzor nad radom svih veterinarskih inspektora u najmanju ruku je zabrinjavajući. Zakon se ne sprovodi samo izricanjem novčanih kazni, a ostavljanjem potencijalnog rizika u objektu. Kada je hrana u pitanju potrebno je pravovremeno i efektivno preduzimanje svih propisanih upravnih mjera i radnji kojima će se spriječiti da nebezbjedna hrana ili bilo koja nedozvoljena postupanja subjekata u poslovanju hranom ne ugroze zdravlje“, istakla je Blečić.
Ona je pojasnila da su nove zakonske norme rezultat usklađivanja sa Zakonom o prekršajima, te da namjera nije bila smanjivanje, odnosno povećanja iznosa tih kazni.
Naša sagovornica objašnjava da je inspektor dužan da uvijek i bez odlaganja naredi stavljanje van prometa bilo koje hrane u čiju bezbjednost sumnja, da je uništi i svakako uz te mjere izrekne novčanu kaznu, a po potrebi pokrene i prekršajni ili pak krivični postupak, u zavisnosti od težine utvrđene nepravilnosti.
„Cilj sprovođenja inspekcijskog nadzora je preventivni pristup i sprečavanje neželjenih posljedica po zdravlje ljudi, a i primjena načela srazmjernosti pri sprovođenju inspekcijskih kontrola mora se poštovati. Neophodno je uvijek primijeniti mjere kojom se postiže najbolji efekat kako bi se obezbijedili da se na tržištu ne nađu neispravni proizvodi“, poručila je Blečić.
Ona podsjeća da je novim kaznenim odredbama predviđeno da, ukoliko se dva puta kod određenog subjekta utvrdi nepravilnost, odnosno stavljanje u promet hrane koja može ugroziti zdravlje, se zabrani obavljanje djelatnosti do šest mjeseci. U slučaju otkrivanja izuzetno nedozvoljenih supstanci za koje je naučno dokazano da ugrožavaju zdravlje ljudi, predviđene su zatvorske kazne i trajna zabrana poslovanja.
Meso iz Brazila
Komentarišući tvrdnje kako meso iz Brazila nije bezbjedno, Blečić naglašava da su u Crnu Goru ove godine uvezene četiri pošiljke živinskog mesa iz Brazila i to iz objekata iz kojih je odobren uvoz i u Evropsku uniju.
Kako je Blečić objasnila, nije riječ o objektima za koje je EU ukinila odobrenje za uvoz u Evropu.
„Naime, EU je skinula sa zelene liste pet objekata iz Brazila. Sve pošiljke uvezene u Crnu Goru su podvrgnute dodatnim laboratorijskim ispitivanjima na sve potencijalne nedozvoljene supstance i materije u skladu sa važećim propisima (mikrobiološka i hemijska ispravnost, uključujući i rezidue određenih farmakoloških supstanci i drugih štetnih materija), što znači da je meso koje je stavljeno u promet i dostupno potrošačima bezbjedno“, poručuje naša sagovornica.
Sa druge strane, naglašava da se bezbjednost mesa i mesnih proizvoda u svakoj fazi mogu dovesti u pitanje ukoliko se ne čuvaju na odgovarajućim temperaturama, ako se ne rukuje higijenski ili ako uslovi u kojima se obavljaju te radnje nijesu odgovarajući.
„Ukoliko građani primijete bilo kakve promjene u boji, mirisu, izgledu mesa ili bilo koje druge hrane u bilo kom prodajnom objektu, treba odmah da pozovu Upravu za bezbjednost hrane i to prijave“, poručila je Blečić.
Kaznama podliježu svi koji „posluju” hranom
Blečić ističe da kaznama podliježu svi koji „posluju” hranom – od proizvođača do trgovaca i ugostiteljskih objekata, odnosno svih koji obavljaju djelatnost poslovanja hranom.
Nikčević: Smanjene kazne zeleno svijetlo za „trovanje” građana
Predsjednica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević smatra da je novim Zakonom o bezbjednosti hrane, kojim su smanjene kazne za prekršaje, dato zeleno svijetlo za „trovanje” građana.
Ona je pozvala državne organe da pod hitno preduzmu neophodne mjere za sanaciju inspekcijskog nadzora i, u što kraćem roku, izmijene zakon u dijelu kaznenih odredbi.
„Kako objasniti da je kazna za „trovanje” građana 500, odnosno 30 eura. Smatram da je rad sudova skandalozan. Kako je moguće da niko nije kažnjen za sve što se dešavalo u slučaju vinobrana u mesu? To budi sumnju u korupciju. Znači, mesna industrija je toliko moćna, da mogu da rade šta hoće, bez ikakvih posljedica“, naglasila je Nikčević.
Kada je riječ o radu inspekcija, kako kaže, Centar za zaštitu potrošača je ostao bez teksta.
„Inače su bili blagonakloni prema trgovcima i proizvođačima mesa, prilikom obavljanja kontrole i saopštavanja nalaza o sadržaju vinobrana u mesu“, kazala je Nikčević i poručila potrošačima „da budu jako obazrivi, kupuju meso kod provjerenih proizvođača (ako takvih uopšte ima) i da sve sumnjivo prijave nadležnim inspekcijama”.
Izvor: CdM
