Ocjenjuju da je predlog budžeta za 2023. godinu je na prvi pogled socijalni, ali da suštinski nije ni to jer, kako navode, sadrži mjere koje ne stimulišu nova zapošljavanja, povećavajući izdatke za socijalu, usmjeravajući je i onima kojima suštinski ne treba. Time se, dodaju iz CEES-a, umanjuje mogućnost veće pomoći države za socijalno najugorženiju kategoriju stanovništva kojoj je ona najpotrebnija.
"Povećanje tekuće budžetskih izdataka za socijalnu i dječju zaštitu i bruto zarada, ne prate mjere koje bi obezbijedile pravedniju raspodjelu ovog novca i njegovo dejstvo time učinili efikasnijim. Takođe, nema ni mjera ušteda na nekim drugim pozicijama tekuće budžetske potrošnje, koje bi nadomjestile značajno povećanja izdataka za socijalnu i dječju zaštitu i doprinijele sprečavanju daljeg rasta deficita budžeta", navodi se u saopštenju.
Iako će u 2023. izdaci za socijalnu i dječju zaštitu u odnosu na 2022. godinu biti povećani za oko 45 miliona eura odnosno za preko 100 miliona eura u odnosu na 2021, u Centru smatraju da oni neće učiniti da se značajnije smanji nivo siromaštva u Crnoj Gori.
"Povećanje izdataka za ovu namjenu koje se finansira iz zaduženja države, može jedino imati efekta, ukoliko je ono adekvatno targetirano. Međutim, danas u Crnoj Gori djeca i bogatih i siromašnih imaju pravo na dječji dodatak i socijalnu pomoć, koja će se finansirati iz zaduženja države", dodaju.
Zaključuju da postojeće stanje raspodjele socijalnih davanja nije fiskalno održivo, te će, uz odsustvo reformi, samo voditi većoj tekućoj potrošnji i daljem rastu javnog duga.
"Dodatno, treba imati u vidu, da iznos neadekvatno targetirane socijalne pomoći koja se daje iz budžeta, u periodu od 5-6 godina može dostići vrijednost neke od neizgrađenih dionica auto-puta ili više razvojnih projekata u obrazovanju i zdravstvu", zaključuje se u saopštenju.
