Lidersku poziciju u ovogodišnjem izvještaju dijele Danska, Finska, Irska i Holandija, sa po 71 od maksimalnih 100 poena, što potvrđuje snagu njihovih obrazovnih sistema i visok nivo medijskih sloboda. Nasuprot tome, zemlje Zapadnog Balkana ostaju u donjem dijelu ljestvice, reflektujući dugotrajne izazove u ključnim segmentima ovog indeksa. U susjedstvu je najbolje rangirana Hrvatska, koja sa 47 poena zauzima 24. mjesto.
Crna Gora je u ovogodišnjem izvještaju pozicionirana na 26. mjestu sa 44 poena. Srbija je na 32. poziciji sa 35 bodova, Bosna i Hercegovina na 37. sa 24 boda, Albanija i Sjeverna Makedonijadijele 39. i 40. mjesto sa po 19 bodova, dok je Kosovo posljednje rangirano sa 16 bodova.
Crna Gora se nalazi u trećem klasteru država, dok je Srbija u četvrtom - obje kategorije obuhvataju zemlje u tranziciji, za koje postoji rizik i od napretka i od nazadovanja. BiH, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo svrstane su u peti klaster, koji je označen kao najranjiviji na dezinformacije. Dodatno, ističe se da su ove države posebno izložene rizicima jer nijesu članice Evropske unije, što ih lišava određenih institucionalnih mehanizama zaštite, ali ih čini i podložnijim spoljnim uticajima, uključujući djelovanje Kine i Rusije, koje se trude da akumuliraju uticaj u regionu direktno okružujući granice EU.
U poređenju sa prethodnim mjerenjem iz 2023. godine, dok druge države regiona imaju pad za jednu poziciji, Crna Gora bilježi napredak - sa 33. na 26. poziciju, što je njen najbolji rezultat od početka mjerenja. Prvo mjerenje rađeno je 2017. godine i zauzimala je 31. poziciju, od ukupno 35 koliko ih je bilo tada bilo obuhvaćeno.
"Ipak, i pored rasta broja poena (sa 29 na 44), ovaj pomak nije dovoljan za značajnije približavanje evropskom prosjeku, niti najrazvijenijim društvima u ovoj oblasti. Ostaje izražen jaz između Crne Gore i najotpornijih evropskih društava, kako u pogledu slobode medija, tako i u kapacitetu građana da kritički analiziraju informacije i prepoznaju dezinformacije", smatra Zvicer.
