Od 11. juna bijeli hljeb više neće koštati 80, već 85 centi. Iz Udruženja pekara poručuju da je poskupljenje neizbježno. Troškovi proizvodnje, kako kažu, drastično su porasli, od cijena sirovina, do plata zaposlenih.
"Ja bih prvo rekao da to nije povećanje cijena, nego usklađivanje cijena hljeba sa osnovnim troškovima koji su, da kažem, porasli i moraju se usklađivati troškovi da bi na ekonomskim principima poslovali", kazao je iz Udruženja pekara Hasan Ramović.
Povećanje ličnih dodaka je otprilike 30% minimalna cijena sa doprinosima od 450 eura i minimalna cijena od 600 eura sa doprinosima, otprilike razlika 30%.
S druge strane, građani, iako za pekare simbolično poskupljenje, dočekuju s nezadvoljstvom.
Pekarima od nove cijene ostaje 69 centi, dok ostatak odlazi na trgovačku maržu i PDV. Ipak, potrošačima je važno ono što se vidi na računu.
"Cijena osnovnog hljeba za nas pekare je 69 centi puta porez, to je otprilike 74 centa. Čini mi se da su se trgovci opredijelili da hljeb ponude po 85 cijena i na to njihovo obličje sam izuzetno zahvalan jer je to zaista, jedna skromna marža, mislim da je marža koja pitanje je da li pokriva troškove. Znači pekari su u 69 centi, sav njihov profit se nalazi u 69, da li ga ima to je drugo pitanje, ja lično mislim da ga nema", smatra Ramović.
Sitna poskupljenja iz dana u dan, sve teže staju u novčanike građana.
