Prema njihovim riječima, pored ovoga, zabrinjavajuća je i činjenica da se inflacija u Crnog Gori veća nego u Eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj.
"Prema posljednim zvaničnim podacima, cijene kod nas su u prosjeku više za 11,7 odsto u maju 2022.godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su u istom periodu u Eurozoni povećane u prosjeku za 8,1 odsto. Dakle inflacija kod nas nije samo “uvezena” kako se to najčešće objašnjava, odnosno nije samo proizvod pandemije i rata u Ukrajini, već jedan njen dio jeste internog karaktera", navodi se u saopštenju.
Ovo su ključni zaključci drugog dijela istraživanja “Uticaj COVID-19 na demografska, ekonomska i finansijska kretanja u Crnoj Gori” koje su, u okviru projekta “Akcija”, u pripremili Društvo statističara i demografa Crne Gore (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
"Ovaj projekat ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo. Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva", pojašnjavaju u saopštenju.
Kako kažu, činjenica da cijene u Crnoj Gori rastu po dvocifrenoj stopi u 2022. govori da je životni standard građana/ki sa najnižim dohotkom najviše ugrožen.
"Ovo dodatno zabrinjava budući da je stopa rasta cijena hrane, pića, usluga prevoza i farmaceutskih proizvoda značajno veća od procječne inflacije a ovi proizvodi čine 50 odsto potrošnje prosječnog domaćinstva u Crnoj Gori. Ilustacije radi cijene hrane su aprilu 2022. godine u prosjeku bile veće za 25,3 odstto nego u periodu prije pandemije dok je u Eurozoni ovo uvećanje 10,4 odsto. Cjene bezalkoholnih pića su veće za 12, dok je u EU ovo povećanje 7,7 odsto", kaže se u saopštenju.
Kako kažu, iako je još uvijek rano za preciznije određivanje ključnih unutrašnjih faktora inflacije, sa velikom vjerovatnoćom se može zaključiti da su "smanjenje BDP-a u sektoru poljoprivrede od 6,2 odsto u 2021, rast agregatne tražnje izazvan početkom primjene poreske reforme „Evropa sad“, rast inflatornih očekivanja kao i rast troškova proizvodnje domaće prehrambene proizvodnje potencijalno najviše uticali na ovu pojavu".
Oni su kazali da i Vlada Crne Gore treba formirati svojevrsnu kriznu grupu u kojoj bi se, pored njenih predstavnika našli i predstavnici Centralne banke Crne Gore i koja bi na redovnoj bazi razmatrala pojavu inflacije i predlagala “pakete mjera” tj. različite mjere poljoprivredne, socijalne, fiskalne, ekonomske i drugih važnih politika koje bi bile usmjerena na dugoročno zaustavljanje inflacije. Ovaj proces je, kako kažu, potrebno raditi uz stalnu koordinaciju sa Skupštinom Crne Gore jer bi mnoge od ovih mjera zahtijevale i brze zakonodavne intervencije.
"Posljednji izvještaj o kretanju/stabilnosti cijena Centralne banke Crne Gore, kao nadležne institucije za održavanje stabilnosti cijena, objavljen je za treći kvartal 2021.godine. Međutim, smatramo da se analize ovoga tipa moraju, u uslovima ovako brzih promjena, raditi mnogo češće kako bi donosiocima odluka a i javnosti ove pojave bile što jasnije. Usvojene su izmjene i dopune Zakona o akcizama, kao i Zakon o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, čija primjena se očekuje u narednom periodu, dok su u toku izmjene i dopune Zakona o PDV-u i akcizama. Međutim, inflacija se ne može na dugi rok suzbiti ovim administrativnim tj. isključivo intervencionističkim mjerama, bez strukturnih reformi", zaključeno je u saopštenju.
