Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Crnoj Gori 30 miliona bespovratnih sredstava za podršku energetici

15:13 · 02.12.2022.Marija Goranović
Crnoj Gori 30 miliona bespovratnih sredstava za podršku energetici

Evropska unija će u januaru 2023. obezbijediti 30 miliona eura bespovratnih sredstava Crnoj Gori za podršku energetici, saopštila je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade i ministrom kapitalnih in…

Iz EU info centra je saopšteno da su Popa i Ibrahimović razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa u vezi s energetskim i transportnim agendama i cjelokupnom političkom situacijom.

Ambasadorka je, kako navode, još jednom potvrdila da Evropska komisija obezbjeđuje za svojih šest partnera sa Zapadnog Balkana paket energetske podrške od milijardu eura.

“U okviru tog plana, EU će u januaru 2023. obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 30 miliona eura u korist građana Crne Gore. Osnovni cilj je da se ublaži uticaj visokih tržišnih cijena energije kako bi se zaštitila mala preduzeća i ugrožena domaćinstva,” poručila je Popa.

Ona i Ibrahimović su, kako je saopšteno, razgovarali o potrebi da počne sa radom i funkcionalno “dan-unaprijed” tržište električne energije i potrebi uvezivanja sa susjednim tržištima, ubrzavanja prelaska na tržišne šeme podrške za obnovljivu energiju, te usvajanja zakona o bezbjednosti snabdijevanja naftnim derivatima i uspostavljanja organa za skladištenje obaveznih rezervi nafte.

Sve su to prioriteti koji su navedeni u godišnjem izvještaju o pristupanju Crne Gore i koji su ključni za energetsku bezbjednost zemlje u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, kazala je Popa, koja je sa Ibrahimovićem razgovarala i o pitanjima saobraćaja, odnosno drumskim i željezničkim vezama.

“Dogovorili smo se da nastavimo kontakte između Evropske komisije i Crne Gore kako bismo osigurali oprezno korišćenje javnih finansijskih sredstava i puno poštovanje ekoloških i drugih standarda EU", rekla je Popa.

Ona je Ibrahimoviću ponovila, kako je saopšteno, i da Evropska unija sa zabrinutošću prati domaću političku situaciju i njen uticaj na reforme.

“Svi politički akteri traba da se koncentrišu na stvaranje konsenzusa i da se uzdrže od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije. Napredak Crne Gore u pristupanju EU zahtijeva od svih političkih aktera da podrže funkcionalnost pravosudnih i demokratskih institucija”, zaključila je Popa.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija saopštili su da je današnji sastanak potvrda da EU i dalje vidi Crnu Goru kao svog partnera.

„Vjerujem da iznos koji će biti opredijeljen Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize predstavlja značajan finansijski impuls, u inače izazovnim uslovima ako imamo u vidu stanje javnih finansija, ali sa druge strane je i opomena da moramo biti koordinisaniji i posvećeniji procesu reformi i unapređenju standarda, ukoliko želimo da budemo u prilici da povučemo veći iznos sredstava iz dostupnih fondova“, istakao je Ibrahimović, kako je saopšteno iz MKI.

Kazao je da taj resor insistira da sredstva moraju primarno imati za cilj očuvanje socijalne stabilnosti i mira, i da u tom smislu moraju biti usmjerena ka očuvanju standarda stanovništva, kao i likvidnosti malih i srednjih preduzeća.

"Sa druge strane, dio sredstava mora biti usmjeren ka razvojnim komponentama, ne potrošno, jer uostalom vrijeme je da se Crna Gora sa gašenja trenutnih požara orijentiše ka strateškim ciljevima, ka kojima će usmjeravati sve raspoložive resurse, kako bi se osigurao dugoročan, održiv i inkluzivan razvoj, primjereno potrebama svih naših građana i privrede“, naveo je ministar.

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više