Na sjednici Odbora Udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika PKCG, koja je održana u ponedjeljak, saopšteno je da će nova rješenja propisana Uredbom o biznis zonama, koju je Vlada donijela na prošloj sjednici, doprinijeti i otvaranju novih radnih mjesta.
Na sjednici je, kako je saopšteno iz PKCG, ocijenjeno da zabrinjava to što pet godina od pokretanja projekta najveći broj zona još nije infrastrukturno pripremljen i organizovan da prihvati investitore.
“Sinergijsko djelovanje države, privrede i obrazovnih institucija potrebno je za otklanjanje navedenih problema”, saopšteno je iz PKCG.
Iz PKCG su podsjetili da u Crnoj Gori postoji devet biznis zona od lokalnog interesa - na teritoriji Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina, Rožaja, Nikšića, Podgorice, Cetinja i Ulcinja.
Resorno ministarstvo planira da do kraja godine krene u formiranje biznis zona od strateškog interesa, čime će se stvoriti još jedan mehanizam privlačenja značajnih investitora za dalji ekonomski razvoj.
Generalni direktor Direktorata za transformaciju i investicije u Ministarstvu ekonomije, Boris Rebić, rekao je da Vlada prepoznaje biznis zone kao jedan od glavnih projekata u programu strukturnih reformi.
“Misija projekta je da biznis zona, definisana na području jedne lokalne samouprave, u što kraćem roku doprinese rastu stope zaposlenosti, povećanju broja malih i srednjih preduzeća i privlačenju respektibilnih investitora. Vizija je dugoročno povećanje konikurentnosti privrede, atraktivnosti poslovnog ambijenta i promocija zemlje kao prepoznatljive investicione destinacije”, kazao je Rebić.
Uredbom se utvrđuju uslovi za osnivanje biznis zona i poslovanje u njima, njihova klasifikacija prema strateškom značaju i djelatnosti koje se mogu obavljati.
Uredbom su prvi put definisane poreske olakšice za poslodavce koji zapošljavaju u okviru biznis zona.
Rebić je naveo da za osobe zaposlene u biznis zoni njen korisnik ne plaća doprinose za obavezno socijalno osiguranje na zarade i za Fond rada.
“Olakšice važe najduže pet godina od zapošljavanja osobe. Na lokalnom nivou olakšice su smanjenje cijene kupovine, odnosno zakupa zemljišta, stope poreza na nepokretnosti, kao i smanjenje ili oslobađanje komunalnih i naknada za građevinsko opremanje zemljišta”, objasnio je Rebić.
Ministarstvo ekonomije je okviru projekta Unaprijeđenje konkurentnosti ekonomije pristupilo izmjenama i dopunama Uredbe o biznis zonama u smislu jasnog definisanja i razgraničenja poslovanja između biznis zona od strateškog interesa, koje osniva Vlada samostalno ili u saradnji sa drugim osnivačem, i onih koje osnivaju lokalne samouprave.
“Upravljanje biznis zonama od strateškog interesa biće povjereno Vladi i one će biti jedan od mehanizama privlačenja velikih investitora značajnih za dalji ekonomski razvoj države. Ove zone će podržati država u smislu dodatnih olakšica i infrastrukturnog opremanja”, saopšteno je iz PKCG.
Biznis zonama od lokalnog interesa upravljaće, kao i do sada, lokalne samouprave.
“Uredba precizno definiše sve korake koje je neophodno preduzeti u smislu osnivanja, upravljanja, opremanja i popunjavanja biznis zona”, dodali su iz PKCG.
Posebno su definisani uslovi koje korisnici moraju da ispune kako bi poslovanje počeli u okviru biznis zona, kao i načini njihovog infrastrukturnog opremanja.
Predsjednik Odbora, Rajko Bujković, ocijenio je pozitivnim nova rješenja i podsticaje za biznis u navedenim zonama.
“Zabrinjava što najveći broj zona nije pripremljen za prihvatanje investitora. Postavlja se pitanje čemu povlastice ako se nijesmo organizovali i obezbijedili uslove da investitori efikasno koriste zone”, rekao je Bujković.
Predstavnik Sekretarijata za razvoj preduzetništva Podgorice, Vladimir Pavićević, smatra da je za korišćenje razvojnih potencijala biznis zona potrebna obučena radna snaga.
“Za to je neophodna veza sa srednjim stručnim školama i Zavodom za zapošljavanje (ZZZCG) da bismo dobili kadar prilagođen potrebama tržišta”, kazao je Pavićević.
On smatra da će od svih biznis zona najprimamljivija za investitore biti strateška u Podgorici, zbog infrastrukturnih veza sa aerodromom, lukom Bar i željeznicom, dok će zone na sjeveru zemlje razviti puni potencijal tek sa završetkom izgradnje autoputa.
Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Aleksandar Pavićević, smatra da je potrebno evidentirati probleme i efikasno ih rješavati kako bi biznis zone efikasno doprinijele razvoju sektora malih i srednjih preduzeća.
Udruživanje preduzeća u klastere, prema riječima predstavnika Ministarstva ekonomije, Milene Jovetić, predstavlja put za rješavanje problema malih i srednjih preduzeća, koja pojedinačno, zbog nedovoljnih proizvodnih kapaciteta, nerazvijene marketing politike i jake konkurencije, ne mogu ispuniti zahtjeve i standard tržišta Evropske unije (EU).
“Naš cilj je stvoriti dobre uslove i razviti svijest o potrebi udruživanja u klastere”, zaključila je Jovetić.
