Istraživanje je obuhvatilo 1.012 ispitanika iz osam crnogorskih opština Podgorice, Nikšića, Berana, Bijelog Polja, Tivta, Kotora, Budve i Bara, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava u okviru projekta „Unapređenje socio-ekonomskog položaja Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u Crnoj Gori“.
"Rezultati istraživanja ukazuju na značajne izazove sa kojima se suočavaju pripadnici/ce romske i egipćanske zajednice, posebno u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene zaštite i društvene inkluzije. Iako je država u proteklim godinama preduzela određene mjere za poboljšanje njihovog položaja, rezultati pokazuju da je i dalje potrebno dodatno angažovanje kako bi se obezbijedila ravnopravnost i poboljšao kvalitet života ovih zajednica", ocijenili su iz "Defendologije".
Istraživanje u Nikšiću je sprovedeno na 160 ispitanika, od toga je 57 odsto ispitanika zaposleno, dok 64 nezaposlenih traži posao preko Zavoda za zapošljavanje. Kada je reč o obrazovanju, 37 odsto nema završenu školu, 41 odsto ima osnovnu, a 21 odsto srednju školu.
"50 odsto ispitanika je izjavilo da koristi usluge Centra za socijalni rad i da su u pitanju materijalna novčana pomoć, najviše jednokratne novčane pomoći. Ispitanici su podijeljeni u mišljenju u odnosu na stav da je RE zajednica odnosno njeni pripadnici/ce uključeni u društvena dešavanja u Crnoj Gori. S druge strane, samo 4 odsto ispitanika smatra da ne postoji diskriminacija u odnosu na pripadnike RE zajednice ističuči da je 72 odsto lično osjetilo ili prepoznalo određene situacije u kojima su se našli kao diskriminišuće. Sto odsto ispitanika stava je da je obrazovanje jednako važno i za žene i za muškarce, dok 76 odsto ispitanika je izjavilo da uopšte ne prate politička zbivanja pa je u skladu sa tim očekivano da njih 83 odsto ne razumije političke problem u Crnoj Gori", kazali su iz "Defendologije".
Deset ispitanika ne koristi zdravstvene usluge zbog nedostatka zdravstvene knjižice ili dokumentacije.
Na pitanje o prosjačenju, 13 odsto ispitanika je reklo da su oni ili članovi njihovih domaćinstava bili prinuđeni na prosjačenje zbog bolesti, nemogućnosti zapošljavanja ili siromaštva.
Takođe, 77 odsto ispitanika tvrdi da u njihovoj zajednici postoje ugovoreni i dječji brakovi, a 64 odsto poznaje porodice u kojima su roditelji ugovarali brak za svoju maloljetnu djecu, pri čemu je najniža starosna granica 14 godina.
"S druge strane, njih 53 odsto smatra da u Crnoj Gori postoje adekvatne mjera koje se provode kada je u pitanju problem ugovorenih/dječjih brakova. Samo 21 odsto ispitanika je izjavilo da je u RE zajednici sklapanje ugovorenih/dječjih brakova rijetka pojava. Njih 41 odsto ističu da se sklapanje ugovorenih/dječjih brakova dešava povremeno što je jedan vid relativizacije i vrlo je zabrinjavajuće. 84 odsto ispitanika smatra da su i dječaci i djevojčice jednako pogođeni ugovorenim/dječjim brakovima, dok njih 16 odsto ističe da su ipak više pogođene djevojčice. Svi ispitanici su apsolutno saglasni da je izuzetno važno podizati svijest o posljedicama ugovorenih brakova, pa u skladu sa tim su i svi aspsolutno podržavaju zakonske mjere protiv ugovorenih/dječjih brakova.89 odsto ispitanika podržava zakonske mjere protiv ugovorenih dječjih brakova", naveli su iz Defendologije.
Oni su apelovali na institucije, nevladine organizacije i međunarodne partnere da nastave sa implementacijom dugoročnih i održivih mjera kako bi se obezbijedila potpuna inkluzija Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u crnogorsko društvo.
