Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Deficit budžeta u aprilu iznosio 46,6 miliona eura

07:12 · 06.06.2020.Marija Vujovic
Onogošt

Deficit budžeta u aprilu, mjesecu u kojem je ekonomija stala zbog epidemije korona virusa, iznosio je 46,6 miliona eura, pokazuju podaci Ministarstva finansija, objavljeni sa zakašnjenjem.

Prihodi budžeta u aprilu su iznosili 124 miliona, dok su izdaci bili 171 milion eura. Prihodi su u odnosu na mart manji za 37 miliona, a u odnosu na april prošle godine 41 milion eura. Zbog epidemije, odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, mnoge djelatnosti su bile zatvorene u aprilu, dok su druge obavljane smanjenim obimom, uz nekoliko izuzetaka kojima se obim posla povećao u vrijeme korone.

Kada je u pitanju period od januara do aprila, prihodi budžeta su iznosili 499,7 miliona ili 9,94 odsto BDP-a i manji su za 71,5 miliona ili 12,5 odsto u odnosu na plan. U odnosu na isti period lani manji su za 36,7 miliona ili 6,8 odsto.

“Izdaci budžeta u periodu januar-april iznosili su 622,7 miliona eura ili 12,39 odsto BDP-a i veći su za 25,2 miliona eura ili 4,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U odnosu na plan izdaci su manji za 135,8 miliona eura, ili 17,9 odsto. Budžetski deficit za četiri mjeseca je iznosio 123 miliona ili 2,45 odsto procijenjenog BDP-a”, piše u izvještaju Ministarstva finansija.

Deficit budžeta u aprilu je najveći do sada na mjesečnom nivou. U januaru je deficit budžeta iznosio 34,1 milion, februaru 25,3 miliona, martu 17, a aprilu 46,6 mi liona.

Iz Ministarstva finansija su naveli da je negativno odstupanje prihoda rezultat pada ekonomske aktivnosti usled sprovođenja mjera Vlade na zaštiti zdravlja stanovništva od uticaja pandemije virusa korona, odlaganja naplate poreskih potraživanja za poreske obveznike, u sklopu dva paketa mjera Vlade usmjerenih na pomoć privredi, ograničenog obima rada u organima uprave koji je uzrokovao pad naplate taksi i naknada, usled novonastalih okolnosti, odlaganja naplate prethodno planiranih jednokratnih efekata po osnovu Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegroerlajnza.

“Gotovo sve kategorije poreskih prihoda zabilježile su pad u odnosu na planirane u ovom periodu, od čega najveći pad bilježi porez na dodatu vrijednost u iznosu od 19,6 miliona eura, odnosno 9,9 odsto i to kao rezultat ograničene ekonomske aktivnosti izazvane pandemijom u drugoj polovini marta mjeseca. Porezi i doprinosi na zarade takođe bilježe pad od 40,1 milion eura, odnosno 19,3 odsto, u odnosu na prvobitni plan kao rezultat odlaganja poreskih potraživanja po ovim osnovama za period od 90 dana u skladu s mjerama Vlade. Pored navedenog, na pad naplate ovih kategorija prihoda uticalo je i odlaganje prethodno planiranih jednokratnih prihodau aprilu, budući da je shodno prvobitnom planu prihoda, u aprilu planirana naplata prihoda po osnovu zakonskog rješenja za konsolidaciju Montenegroerlajnza u uznosu od 34 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na poreze i doprinose na zarade, a koja bi takođe bila evidentirana na rashodnoj strani budžeta”, naveli su iz MF-a.

Izdaci budžeta za četiri mjeseca su manji u odnosu na planirane za 135 miliona.

Izvor: Dan

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Poreska uprava: Za deset mjeseci naplaćeno 1,52 milijarde eura, 139,4 miliona više nego lani
Biznis

Poreska uprava: Za deset mjeseci naplaćeno 1,52 milijarde eura, 139,4 miliona više nego lani

Poreska uprava za prvih deset mjeseci ove godine ostvarila je naplatu bruto poreskih prihoda od 1,52 milijarde eura, što je za 139,4 miliona eura, odnosno deset odsto više nego u istom periodu prošle godine. Plan naplate premašen je za 62,1 milion eura, odnosno 4,3 odsto, saopšteno je iz Poreske uprave.

04.11.2026.Saznaj više
BoostMeUp Week u Tehnopolisu: 24 tima rade na razvoju i validaciji svojih ideja
Biznis

BoostMeUp Week u Tehnopolisu: 24 tima rade na razvoju i validaciji svojih ideja

U IPC Tehnopolis u toku je BoostMeUp Week, intenzivna faza šestog izdanja BoostMeUp programa, koja okuplja 24 odabrana tima sa ciljem da unaprijede, testiraju i validiraju svoje inovativne ideje, saopšteno je iz Tehnopolisa.

04.11.2026.Saznaj više
Procjena EPCG Željezare: Troškovi zarada rastu, zadržaće sve radnike
Biznis

Procjena EPCG Željezare: Troškovi zarada rastu, zadržaće sve radnike

Primjena "Euro modela" imaće značajniji uticaj na poslovanje EPCG Željezare, prvenstveno kroz povećanje izdataka za zarade zaposlenih, što će se odraziti na ukupne troškove poslovanja, kazao je "Danu" generalni direktor tog preduzeća Miloš Nikolić.

04.11.2026.Saznaj više
Dizel od danas jeftiniji jedan cent
Biznis

Dizel od danas jeftiniji jedan cent

Eurodizel je od danas jeftiniji jedan cent, dok su cijene eurospera 98 i 95 ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

03.11.2026.Saznaj više
Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana
Biznis

Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana

Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za radio Crne Gore je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.

03.11.2026.Saznaj više
Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više