„Naša nadležnost su deponije koje se nalaze uz posude za otpad, dok su ostale deponije u nadležnosti Opštine“, kazao je direktor JP Komunalno Miodrag Muratović.
Najugroženiji je dio uz rijeku Gračanicu. Tamo se na svakom koraku nalazi po jedna deponija. „Vijesti“ su na potezu od naselja Budo Tomović do rampe Boksita zabilježile četiri deponije.
„Kada je Gračanica u pitanju onaj dio uz naselje smo, po nalogu Opštine, čistili prije petnaestak dana i sve očistili. Iz Opštine su odlučili da nabave četiri velika kontejnera i tamo ih postave kako bi stali na kraj tim deponijama, tako da smo sada u fazi nabavke kontejnera“, kazao je Muratović.
Načelnik Komunalne policije Novica Milović se nada da će lokacije uz rijeku Gračanicu i kod mosta preko Bistrice od jeseni biti u potpunosti čiste od otpada jer bi do tada trebalo da na tim mjestima postave video kamere.
„Dobili smo dozvolu za video nadzor za Gračanicu i most na Bistrici. U pregovorima smo da dobijemo dvije najsavremenije kamere i postavimo ih do početka jeseni. Na jesen ćemo pokušati da i ostale deponije makar fizički obezbijedimo. Trenutno čitav grad ‘pokrivamo’ sa sedam službenika na terenu”, kazao je Milović.
Prema njegovim riječima nedavno su imali pritužbe građana na dvije deponije koje se nalaze u mjestu Poklonci a nesavjesnog građanina, ili više njih, i pored “postavljenih zasjeda” nijesu uspjeli da otkriju.
“Iako se te dvije deponije nalaze na privatnom vlasništvu dali smo im nalog da se deponije uklone i naložili im da se imanja ograde. Pokušali smo da utvrdimo počinioca i to smo proslijedili Komunalnoj inspekciji, a pokušali smo par puta iz ‘zasjede’ da ih sačekamo ali nijesmo uspjeli da ih nađemo”, kazao je Milović.
Direktor Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović kazao je da su divlje deponije, uz najveće neuređeno gradsko smetlište na Mislovom dolu, jedan od najvećih ekoloških problema Nikšića.
“Nažalost, u sredinama koje nemaju uređen sistem upravljanja otpadom, praksa pokazuje da neodgovorni pojedinci i privredni subjekti koriste prostor da nekontrolisano odlažu različite vrste otpada čak i u rijeke, što naročito dođe do izražaja tokom ljetnjih mjeseci kada presuše i kada su rječna korita potencijalno leglo zaraze”, kazao je Perović.
Kako je istakao, gotovo po navici izletišta i mjesta za sportsku rekreaciju postala su “poznata” po nekontrolisano odloženom otpadu, tako da je to, smatra on, prešlo u kulturološki problem i zaslužuje i posebnu psihološku pažnju.
“Kućno vaspitanje bi trebalo da bude dovoljna edukacija, ali i odgovarajuće kaznene mjere moraju biti podrška da se onima koji nemaju adekvatan kulturološki temelj za život u 21. vijeku, ‘pomogne’ da shvate šta je odgovornost. Nažalost, komunalni red ne mogu da uspostave radnici Komunalnog preduzeća bez Komunalne inspekcije i policije, a njima su, čini mi se, interesantniji nikšićki kafići”, zaključio je Perović.
Kontejnere postavljaju gdje mještani odrede
Rijetka su prigradska naselja koja imaju kontejnere, a kako je Muratović objasnio razlog je taj što mještani ne mogu da se dogovore gdje da kontejner postave.
„U Župi i Grahovu imamo kontejnere, a u Straševini, recimo, nemamo. Kako su uglavnom u pitanju privatna imanja mještani nikako da se dogovore gdje da postavimo kontejnere. Draže im je da sakupljaju smeće u kese i ostavljaju ispred dvorišta. Gdje god su odredili mjesto za kontejner mi smo postavili“, kazao je Muratović.
Izvor: vijesti.me
