Iza svakog slučaja vršnjačkog nasilja nalazi se dijete, njegova porodica i okolnosti koje zahtijevaju razumijevanje i pravovremenu reakciju, poručeno je juče sa panel diskusije MUP-a. Maloljetnički kriminal, online ekstremizam, vršnjačko nasilje, izazovi i posljedice. Predstavnici različitih sektora sistema ukazali su na prevenciju, digitalnu bezbjednost djece, ali i na činjenicu da je država danas bolje pripremljena. Zaključuju da je fokus na međusektorskoj saradnji, ali i na saglasnosti institucija, medija i društva.
Da se delikvencija ne završava u školskom dvorištu, već se nastavlja u digitalnom prostoru, gdje su djeca izložena nasilničkim sadržajima, manipulaciji i govoru mržnje, istakao je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica na panel diskusiji o maloljetničkom kriminalu, organizovanom u susret Danu unutrašnjih poslova.
"Kada govorimo o bezbjednosnom ambijentu u kojem današnja djeca, prije svega mlađa populacija, odrastaju, vrlo je bitno napomenuti da mi danas živimo jedan potpuno drugačiji bezbjednosni ambijent u odnosu na ono što je to nekada bilo. Mi smo danas, razvojem tehnologija i razvojem društvenih mreža, promijenili da granice fizičkog i digitalnog prostora gotovo da ne postoje", kazao je Koprivica.
Kada govorimo o digitalnoj bezbjednosti djece, istraživanja su pokazala da gotovo 60 posto djece nikome ne prijavi nasilje. Da iza toga stoje dva ključna razloga, kaže predstavnica UNICEF-a Nada Đurović Martinović.
"Postoji velika sramota i stid od toga da se o ovome govori, jer postoji strah od osude i diskriminacije ukoliko je dijete poslalo intimne slike ili videozapise", objašnjava Đurović Martinović.
Međusektorska saradnja je u prvom planu, tvrdi Jelena Gluščević iz Centra za prava djeteta. Ukazuje da mediji rijetko govore o tome kada neko dijete nešto dobro učini, te da pune prostor lošim primjerima.
"Prosto djeca dobiju na popularnosti. Nama je to jedno dijete reklo. Kad smo ga pitali da li je svjesno šta je uradilo sa tim svojim ponašanjem i povredom koju je napravilo, on kaže: 'Da li ste vi svjesni koliko sam ja sada viralan?' Ja sam prvo pitala: 'Da li ti znaš šta to znači biti viralan?' Njemu je bilo važno da on ima ne znam koliko praćenja. On apsolutno nije razmišljao o tom djelu koje je uradio i o posljedici koja je nastupila", navela je primjer Gluščević.
Da problem predstavlja činjenica da u našem društvu imamo nasilnika, žrtvu, ali i vršnjačku publiku koja se može smatrati saučesnicima, ocjenjuje šefica Grupe za suzbijanje dječije delikvencije u Upravi policije, Snežana Vujović.
"Kada mi od naše djece i najznačajnijeg resursa koji imamo, treba da pravimo ljude koji će da grade jedno miroljubivo okruženje, a ne sekundarne nasilnike koji se slade i uživaju gledajući druge", kaže Vujović.
Podsjećamo, istraživanja Evropske unije ukazuju da je čak 70 procenata roditelja zabrinuto zbog rizika koje nose društvene mreže, zbog čega su pokrenute izmjene zakonodavnih okvira. Analiza UNICEF-a pokazuje da je svako peto dijete u Crnoj Gori bilo izloženo nekom obliku seksualne eksploatacije ili zlostavljanja putem digitalnih tehnologija.
rtcg.me
