Na temu „Potencijali vještačke inteligencije u cilju unapređenja efikasnosti elektroenergetskog sistema“, Đukanović je ukazao na izuzetnu odgovornost upravljanja resursima koji su od vitalnog značaja za funkcionisanje društva.
„Iako mi je ukazana čast da budem naveden kao primjer dobrog upravljanja u javnom sektoru, smatram da svaki pojedinac, uključujući i mene, mora svakodnevno da se dokazuje. Voditi ovako važnu kompaniju nosi veliku odgovornost, jer kao što je čovjeku potrebna voda i hrana, tako mu je potrebna i energija.“
Naglasio je da energetski sektor ne može sebi dozvoliti luksuz odlaganja odluka kada je riječ o energetskoj tranziciji i održivom razvoju:
„Mi, kao energetski sektor, moramo da djelujemo, tako što ćemo da sprovodimo energetsku tranziciju, a ne da je stalno preispitujemo.“
Đukanović je predstavio tri ključna strateška pravca razvoja EPCG: postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva u proizvodnji i potrošnji energije, unapređenje prenosne infrastrukture kroz povezivanje obnovljivih izvora na postojeću hidroenergetsku mrežu, i razvoj baterijskih sistema bez kojih, kako je naglasio, nema stabilnog prelaska na obnovljive izvore.
Poseban akcenat stavio je na potrebu dugoročnog i promišljenog planiranja u sektoru, upozorivši na posljedice zanemarivanja infrastrukture i manjka stručnog kadra, posebno u oblastima softverskog inženjeringa i projektovanja.
„Budućnost će tražiti ljude koji znaju da komuniciraju i sarađuju s vještačkom inteligencijom i robotikom. Na taj način će mnogo lakše upravljati proizvodnjom i ostalim procesima značajnim za efikasno korišćenje energije.“
Đukanović je zaključio da energetsku tranziciju treba voditi odgovorno, hrabro i pametno, u partnerstvu s tehnologijom i u sinhronizaciji sa svim nivoima društva.
„Bez sinhronizacije politike, privrede, lokalne samouprave i državnih institucija, ovaj proces neće dati očekivane rezultate. A ako budemo spori, izgubićemo korak i najbolje ideje ostaće samo ideje.“
Na istom panelu, svoja viđenja uloge vještačke inteligencije u različitim sektorima iznijeli su i: prof. dr Mirsad Hadžikadić, Svetozar Janevski, Domagoj Ivan Milošević i Nikola Tanasoski, govoreći o njenoj primjeni u diplomatiji, industriji vina, logistici, prodaji i kriznom menadžmentu, a prof. dr Zijad Bećirović, direktor Instituta IFIMES i predsjednik Organizacionog odbora Foruma, zaključujući rad konferencije, naročito je istakao značaj Đukanovićevog izlaganja o elektroenergetici.
Međunarodni biznis forum okuplja eminentne ljude iz javnog života, nauke i privrede, a u njegovom Organizacionom odboru su, pored pomenutih Hadžikadića i Bećirovića, i počasni predsjednik Stjepan Mesić te član Nandino Škrbić.
Učešćem na ovom događaju, Elektroprivreda Crne Gore još jednom je potvrdila svoju stratešku orijentaciju ka inovacijama, digitalizaciji i održivom razvoju, demonstrirajući spremnost da aktivno gradi energetski sistem budućnosti u skladu s globalnim tehnološkim i ekološkim trendovima.
