Ključna novina je mogućnost da se roba iz državnih rezervi, preko odabranih trgovaca, prodaje potrošačima po cijeni koju utvrdi Vlada, uz ograničenje da ona ne može biti viša od maloprodajne cijene te robe u mjesecu prije nastanka krize.
Predlog zakona, koji je Vlada utvrdila u junu a prije dva dana je dostavljen parlamentu, predviđa da robne rezerve služe za obezbjeđivanje osnovnog snabdijevanja u slučaju elementarnih nepogoda, vanrednih i ratnih okolnosti, kriza, nestašica, ozbiljnih poremećaja na tržištu, kao i ugrožavanja javnog zdravlja ljudi i životinja. Mogu se koristiti i za humanitarnu pomoć drugim državama i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore.
Rezerve bi obuhvatale poljoprivredne i prehrambene proizvode, ljekove i medicinsku opremu, sredstva za odbranu, bezbjednost i spasavanje, kao i sirovine i druge proizvode važne za snabdijevanje. Posebno se propisuje i planiranje zaliha hemijskih sredstava neophodnih za kontinuitet vodosnabdijevanja i tretman komunalnih otpadnih voda.
Trgovci bi mogli da snabdijevaju građane po cijeni koju odredi Vlada
U slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu, Uprava bi javnim pozivom birala trgovce koji ispunjavaju zakonske uslove da potrošačima distribuiraju i prodaju robu iz rezervi. Za tu namjenu izdavalo bi se posebno odobrenje na šest mjeseci, uz mogućnost produženja ako poremećaj potraje.
Konačnu cijenu određivala bi Vlada, a ona ne bi smjela biti viša od maloprodajne cijene iste vrste robe u mjesecu koji je prethodio nastanku krizne situacije. Cijena bi morala biti jednaka za sve potrošače na teritoriji Crne Gore.
Odabrani trgovci bili bi dužni da robu iz rezervi fizički odvoje u prodajnim objektima i vode posebnu evidenciju o njenoj prodaji. Takođe bi morali odvojeno da evidentiraju prihode i troškove koji proizlaze iz ovog posla.
Predlog, međutim, ne znači da bi država automatski intervenisala pri svakom rastu cijena. Za primjenu ove mjere potrebno je da postoji ozbiljan poremećaj na tržištu u smislu zakonske definicije, odnosno značajno i dugotrajno povećanje cijena određene robe izazvano kriznim okolnostima, sa efektom koji odgovara njenoj stvarnoj nedostupnosti potrošačima.
Državne rezerve mogle bi da se daju i besplatno
O korišćenju robnih rezervi i načinu njihove nadoknade odlučivala bi Vlada, na predlog Ministarstva nadležnog za trgovinu.
Roba bi se mogla koristiti uz naknadu ili besplatno, zavisno od namjene. Kada se daje radi dalje prodaje, primjenjivala bi se naknada, dok bi besplatna podjela bila moguća kada se roba neposredno ustupa krajnjim korisnicima.
Odlukom Vlade utvrđivali bi se vrsta i količina robe, krajnji korisnici, način korišćenja, kao i rok i način nadoknade iskorišćenih zaliha. Kada je potrebno, morala bi se obezbijediti sredstva za njihovu obnovu.
Planiranje zaliha i stroža kontrola
Predlogom se uvodi sistem planiranja kroz trogodišnji program robnih rezervi i godišnji plan. Program bi utvrđivao vrste i količine robe, izvore finansiranja, teritorijalni raspored zaliha i potrebe za skladišnim prostorom.
Godišnjim planom precizirali bi se količine i procijenjena vrijednost robe, kapaciteti skladišta, sredstva za nabavku i obnavljanje rezervi, kao i investicije potrebne za skladištenje.
Robne rezerve mogle bi se čuvati u državnim skladištima, kod proizvođača i drugih privrednih subjekata, kao i u skladištima obezbijeđenim ugovorom.
Lica koja čuvaju robu morala bi da omoguće kontrolu količine i kvaliteta, da je posebno označe i izdvoje, te da bez saglasnosti Uprave ne mogu njome raspolagati.
Predviđena je i zaštita državnih rezervi od izvršenja, dok bi prodaja i raspolaganje imovinom namijenjenom njihovom čuvanju bili pod posebnim uslovima.
U krizama Vlada bi mogla da obaveže proizvođače i trgovce
Posebna ovlašćenja predviđena su za krizne situacije, vanredno i ratno stanje, kao i neposrednu ratnu opasnost. U takvim okolnostima Vlada bi mogla da mijenja način formiranja, obnavljanja, skladištenja i korišćenja rezervi.
Predlogom se propisuje i da pravna lica koja proizvode ili prometuju određene vrste robe, u takvim okolnostima, mogu biti obavezana da je proizvode ili prodaju radi formiranja i obnavljanja robnih rezervi, na osnovu posebnog akta Vlade.
Za kršenje pojedinih obaveza predviđene su novčane kazne. Za pravna lica one se kreću od 2.000 do 20.000 eura, uz dodatne kazne za odgovorna lica, preduzetnike i fizička lica, zavisno od prekršaja.
Predlog predviđa više modela skladištenja. Roba bi mogla da se čuva u skladištima u državnoj svojini, kod proizvođača u Crnoj Gori, kod drugih privrednih subjekata koji imaju odgovarajuće kapacitete, kao i u skladištima koja se koriste na osnovu ugovora o skladištenju ili zakupu.
Skladišta bi morala imati upotrebnu dozvolu, a prostorije odgovarajuće uslove za dugoročno čuvanje robe, kako bi se sačuvali njen kvalitet i količina.
