On smatra da je zato reforma obrazovanja ključna formula budućeg razvoja Crne Gore.
„To treba da uključi bolju povezanost sistema obrazovanja sa tržištem rada, da nam se ne događa da se proizvode određeni profili koji teško da mogu u doglednoj budućnosti dobiti pravu priliku za posao. S druge strane, treba da budemo svjesni da nikada ne treba svoj vidokrug da završavamo na obodima Crne Gore. Mi ćemo lako ispuniti potrebe Crne Gore, ali mi treba da uskladimo naše obrazovanje sa evropskim kako bi sjutra bez problema mladi ljudi mogli posao naći u Beču, Rimu, Stokholmu“, naveo je on.
Za nastale viškove na tržištu rada, pogotovo one školovane na Filozofskom fakultetu, Đukanović poručuje da se moraju tražiti prostori van školskih ustanova gdje više nema mjesta. Tu se, kako je kazao, mora tražiti šansa u nekim srodnim profesijama, odnosno, u mogućnosti da, sa dobrom biznis idejom i uz malo hrabrosti, započne i vlastiti biznis.
„Tu želimo da podstaknemo mlade ljude da aktiviraju svoj potencijal. Mi imamo jedno teško nasljeđe, a to je nedovoljno preduzetničko znanje i iskustvo. Moramo savladavati deficit samopouzdanja, moramo biti odvažni“, poručuje Đukanović.
On je podsjetio da Investiciono-razvojni fond daje beskamatne kredite za visokoškolce i one koji su pogođeni tranzicijom.
„Na zapadu ne postoje beskamatni krediti, ali mi ih nudimo, ili sam minimalnom kamatom. Znači nije problem loš uslov, već nedovoljna kuraž, samopouzdanje da se uđe u biznis, kao i nedovoljno znanje za pripremu biznisa i sada je to nešto na čemu radimo i na čemu ćemo raditi u narednom periodu. Krediti su spremni, ali sad treba da sjednemo sa mladim ljudima da vidimo imaju li ideju, ili ako je nemaju da je zajedno unaprijedimo. Evo, na primjeru autoputa imamo potrošnju od 800 miliona eura. Je li velika pamet zaključiti da na tom autoputu treba praviti bankine, a je li neko krenuo sa tim poslom u Crnoj Gori? Znači treba da uvezemo sad i taj tehnološki „sofisticiran“ proizvod“, ironično objašnjava Đukanović i poziva mlade na više kreativnosti i ofanzive u biznisu navodeći za kraj primjer poljoprivrede.
„Zašto mora Crna Gora da uveze 400 miliona eura godišnje poljoprivrednih proizvoda? Pri tome većina toga je iz regiona. Novac postoji i ovom ćemo se izazovu veoma posvetiti jer želimo da ohrabrimo mlade generacije da preuzmu odgovornost za svoju budućnost“, poručio je Đukanović.
U Nikšiću je sačuvano zdravo jezgro privrede
Komentarišući situaciju u Nikšiću, Đukanović je naveo da je završen ozbiljan posao konsolidacije finansija, kao i da je sačuvano zdravo jezgro nikšićke privrede.
“Nikšić je prešao težak tranzicioni put, pa tako danas rade Željezara, Boksiti, Elektroprivreda, Metalac, Onogošt, Javorak i Pivara. Nikšić ponovo postaje industrijski i privredni centar naše države”, smatra on.
