Iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) su kazali da od EPCG, kao snabdjevača zavisi da li će doći do poskupljenja. Ukoliko se EPCG odluči na to, Agencija bi, shodno zakonskim ovlašćenima, provjerila da li su poštovana zakonska ograničenja, s obzirom na to da cijena može porasti najviše šest odsto.
Iz Agencije je saopšteno da će početkom decembrab iti poznat i uticaj cijena korišćenja prenosnog i distributivnog sistema električne energije i naknade za rad operatora tržišta za narednu godinu.
“Trenutno se u firmama i domaćinstvima isporučuje električna energija pet puta jeftinije od tržišne. To ima sve veći uticaj na poslovanje EPCG, a nestabilnost cijena primoraće nas da još opreznije donosimo pojedine odluke”, kazali su iz EPCG.
Odgovarajući na pitanje zašto ranije nijesu kupili električnu energiju kada je njena cijena na tržištu bila povoljnija (fjučersi), iz EPCG su odgovorili da su se odavno opredijelili da dijele rizik od rasta ili pada cijene, zavisno da li uvoze ili izvoze el. energiju.
“Elektroenergetski bilans je plan koji služi kao okvir za predviđanje energetske situacije. Kako umnogome zavisimo od hidroproizvodnje, tako zavisimo i od hidroloških prilika, pa shodno tome u djelovima godine kada imamo višak električne energije, EPCG jedan dio viškova proda unaprijed (kvartalni i mjesečni nivo), a jedan dio se operativno proda na sedmičnom i dnevnom nivou”, kazali su iz EPCG.
Oni navode da se ista logika koristi i kada je u pitanju uvoz električne energije za pokrivanje nedostajućih količina za vrijeme redovnih remonta proizvodnih pogona, kao i tokom mjeseci sa povećanom potrošnjom (ljetnja turistička sezona).
Objasnili su da se cijena utvrđuje tako što se za svaki septembarski radni dan referentne berze u Budimpešti (HUPEX) evidentiraju iznosi fjučersa (ugovorena i definisana cijena el. energije) za narednu godinu, a njihov prosjek predstavlja trzišnu cijenu.
“Tako utvrđena tržišna cijena se radi zaštite potrošača ne primjenjuje direktno već se relativizuje tako što se stavi u odnos sa postojećom cijenom iz trenutne godine. Aritmetička sredina ove dvije cijene bi trebalo da predstavlja cijenu za sljedeću godinu”, pojasnili su iz EPCG.
Međutim, ističu, postoji i drugi stepen korekcije.
“Zakon o energetici kaže da ako na ovaj način formirana cijena prevazilazi šest odsto povećanja u odnosu na postojeću cijenu, primijeniće se ovo ograničenje od šest odsto. Iako je očigledno da je cijena davno prerasla tih šest odsto, ističemo da se cijena za domaćinstva neće mijenjati”, poručili su iz EPCG.
Iz REGAGEN-a su podsjetili da su, usljed nepostojanja likvidnog tržišta, krajem 2019. godine donijeli odluku o produženju primjene ograničenja rasta cijena električne energije zaključno sa 2022. godinom. Stoga je sigurno da se cijene za domaćinstva i male kupce ne mogu povećati iznad ponderisane cijene električne energije ostvarene u prethodnoj godini i fjučersa za narednu godinu na referentnoj berzi, a najviše do šest odsto.
Podsjetili su da od svih stavki na računu REGAGEN utvrđuje cijene za angažovanje mrežnog kapaciteta, gubitaka u mreži i naknadu operatoru tržišta. Postupak utvrđivanja naknada za rad operatora tržišta za narednu godinu je u toku i upravo je sprovedena javna rasprava. U decembru 2019. su utvrdili cijene korišćenja prenosnog i distributivnog sistema zaključno sa 2022. godinom.
“REGAGEN je krajem oktobra ove godine po službenoj dužnosti pokrenula postupak utvrđivanja korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena tokom regulatornog perioda, i o istom obavijestila CGES. Okončanje ova dva postupka, čije sprovođenje podrazumijeva uključivanje javnosti, se očekuje početkom decembra, kada će biti poznat uticaj cijena korišćenja prenosnog sistema i distributivnog sistema električne energije i naknade za rad operatora tržišta na račun za električnu energiju u 2022. godini”, rekli su iz REGAGEN-a.
Iz EPCG su kazali da do restrikcija može doći samo usljed raspada prenosne i distributivne mreže kod nas i u regionu zbog više sile, dok bi ekstremna suša u kombinaciji sa havarijom u TE Pljevlja mogla dovesti u pitanje likvidnosti kompanije zbog velikog uvoza, ističući da su to teško zamislivi scenariji.
Naveli su da su HE „Piva“ i „Perućica“ za devet mjeseci proizvele 1,4 GWh što je 23 odsto više od plana, odnosno „Perućica“ 20 odsto, a „Piva“ 26 odsto više od plana, jer je prvi kvartal bio hidrološki izdašan, što se ne bi moglo kazati za drugi i treći kvartal. Termoelektrana je u tom periodu proizvela 875 GWh, 15 odsto manje nego u isto vrijeme lani, jer je par puta izlazila iz sistema zbog manjih tehničkih problema.
EPCG je za prvih devet mjeseci uvezla 592 GWh električne energije, što je 38 odsto više od plana. Uvoz je koštao 48,9 miliona eura, jer je prosječna uvozna cijena bila 82,59 eura po MWh. Naveli su da je prosječna cijena po kojoj je EPCG uvozila struju prošle godine bila 38,70 eura po MWh, jer je došlo do pada cijena na veletržištima zbog pandemije kovid-19 i smanjenja industrijske potrošnje od aprila do septembra prošle godine. Podsjećaju takođe da je zbog niže potrošnje tokom ljeta prošle godine (izostanak turističke sezone) i potražnja električne energije bila niža, a samim tim i potrebe za uvozom.
