Privrednici su ukazali na specifičan položaj komunalnih privrednih društava koja obavljaju djelatnosti od javnog interesa i moraju obezbijediti kontinuitet i kvalitet usluga građanima i privredi. Istovremeno, mogućnosti povećanja prihoda ograničene su regulatornim okvirom i već utvrđenim cijenama pojedinih komunalnih usluga, zbog čega dodatne troškove nije moguće jednostavno prenijeti na korisnike.
Naglasili su da se efekti povećanja zarada ne odnose samo na minimalne zarade, već i na ukupnu strukturu zarada, zakonska uvećanja i druga prava zaposlenih. U uslovima istovremenog rasta troškova energenata, goriva, održavanja infrastrukture, opreme i materijala, ovakve promjene mogu dodatno opteretiti poslovanje komunalnih društava i uticati na njihovu investicionu sposobnost i kvalitet usluga.
Posebno su ukazali na to da će povećanje zarada najviše uticati na preduzeća koja zapošljavaju veliki broj nekvalifikovanih radnika, čije su zarade uglavnom na nivou minimalne. Naglašeno je da se finansijski efekti mogu značajno razlikovati među preduzećima, zavisno od strukture zaposlenih i visine postojećih zarada, kao i da bi posljedice mogle biti izraženije kod pojedinih društava na sjeveru Crne Gore.
Kao jedno od ključnih pitanja izdvojena je mogućnost finansiranja novih obaveza kroz povećanje cijena komunalnih usluga. Predstavnici sektora upozorili su da bi takvo rješenje moglo izazvati nezadovoljstvo građana, dok smanjenje kvaliteta usluga i odustajanje od investicija ne smatraju prihvatljivim alternativama. Ocijenjeno je da će osnivači, odnosno lokalne samouprave, morati da razmotre mogućnosti dodatne finansijske podrške preduzećima, uz uvažavanje različitih budžetskih kapaciteta opština.
Dodatnu zabrinutost izazivaju predstojeća kolektivna pregovaranja. Ukazano je da će Opšti kolektivni ugovor, čiji su pregovori u toku, a potom i granski kolektivni ugovor i kolektivni ugovori kod poslodavaca, mogli donijeti nova povećanja zarada i druga prava zaposlenih. Zbog toga smatraju da je neophodno izraditi sveobuhvatnu analizu budućih troškova, kako bi se izbjeglo da preduzeća preuzmu obaveze koje neće moći da finansiraju iz postojećih prihoda.
Posebno su istaknuti izazovi sa kojima se suočavaju vodovodna privredna društva, zbog metodologije utvrđivanja cijena usluga koju primjenjuje regulator. Prema ocjeni učesnika diskusije, obračun zasnovan na troškovima iz prethodne godine ne omogućava adekvatno i pravovremeno reagovanje na rast troškova poslovanja, što bi primjenom novog modela moglo dodatno pogoršati finansijski položaj ovih društava. Zbog toga je zatraženo hitno preispitivanje i izmjena zakonskog okvira i metodologije za utvrđivanje cijena, kako bi se obezbijedila njihova održivost.
Predstavnici komunalnih privrednih društva ukazali su i na iskustva iz prethodnog povećanja zarada kroz program „Evropa sad 2“, navodeći da su pojedina društva već zabilježila značajne finansijske gubitke. Učesnici su upozorili i na moguće posredne posljedice po širu privredu. Ukoliko komunalna i druga preduzeća budu prinuđena da povećavaju cijene svojih usluga kako bi pokrila rast troškova rada, to bi moglo dodatno opteretiti poslovanje, naročito malih i mikro preduzeća, i negativno uticati na njihovu konkurentnost.
Zaključeno je da je za uspješnu primjenu Euromodela neophodan kompromis između cilja povećanja zarada i očuvanja finansijske stabilnosti privrednih društava. Predstavnici sektora smatraju da je potrebno blagovremeno definisati održiv model finansiranja, uskladiti regulatorni okvir i obezbijediti podršku osnivača, kako bi se unapređenje životnog standarda zaposlenih ostvarilo bez ugrožavanja komunalnih usluga, investicija i dugoročne održivosti sistema.
