Kako je ranije rečeno portalu Onogošt iz lokalne uprave, koncepcija arhitektonskog rješenja rekonstrukcije Trga Slobode u Nikšiću zasniva se na poštovanju zatečenih istorijskih vrijednosti samog prostora, i uobičajene matrice njegovih korisnika.
Obrazlažući projekat u loklanom sekretarijatu za uređenje prostora objasnili su da na trgu dominiraju prazni džepovi na krajevima i drvored koji je u veoma lošem stanju i vizuelno i prostorno, bez simetrije, i sužava šetačku zonu zbog čega se planira njegovo uklanjanje.
“U cilju postizanja željenih prostornih kvaliteta donesena je odluka da se postojeći drvored ukloni i formira novi na međusobnom rastojanju od oko 26 metara, umjesto trenutih 10, u centralnoj zoni Trga. U skladu sa projektom pejzažne arhitekture nabavljaju se nove sadnice, već formirane, visine oko 5 metara, kojima se želi prevazići prostorna praznina u skladu sa projektom. U središnjem dijelu su formirane dvije žardinjere sa vegetacijom, kao i niz manjih žardinjera po obodu”, objašnili su i dodali da se na taj način širi centralni prostor i dobija kvalitetnija pješačka zona, nastavak „korzoa“, dok se sa strane formiraju prostorne cjeline namijenjene pratećim sadržajima sezonskog karaktera.
Priču oko rekonstrukcije trga prati i otpor ekološkog NVO sektora i pojedinih političkih partija zbog namjere da se ukloni centralni drvored lipa. U DF-u su zatražili da se zbog lipa raspiše referendum, dok je ekološki pokreta „Ozon“ pokrenuo peticiju kojom žele spriječiti uklanjanje lipa.
U Ozonu su već tražili od nadležnih da izvrše inspekcijiski nadzor, jer , kako su istakli, ne postoji informativna tabla o kakvom je projektu riječ.
Nikšićki trg je u sadašnjem obliku formiran krajem 19. vijeka, kada je prema regulacionom planu Josipa Sladea izgrađena većina kuća, izvršeno nasipanje i popločavanje kaldrmom i zasađeni drvoredi. U isto vrijeme oformljeno je i šest ulica koje se ulivaju u Trg. Od tada do danas trg je doživio neznatnu transformaciju.
