To znači da je za ljekove prošle godine potrošeno osam miliona eura više u odnosu na 2017, a čak 15 miliona više u odnosu na 2016.
Tako je svaki građanin lani prosječno potrošio oko 137 eura na ljekove.
Građani su najviše koristili ljekove protiv kardiovaskularnih oboljenja - čak 413,22 dnevne doza na 1.000 stanovnika.
Slijede medikamenti koji se koriste za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, digestivnog sistema i metabolnizma. Na četvrtom mjestu po potrošnji nalaze se ljekovi koji djeluju na nervni sistem, a na petom medikamenti protiv bolesti mišićno-koštanog sistema.
Od ukupno 85.664.995 eura koje su građani potrošili na ljekove, čak 20.534.446 pošlo je medikamente koji se koriste protiv kancera i koji imaju efekat na imuni sistem. Oko 11,3 miliona potrošeno je na ljekove koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma, milion manje za medikamente za liječenje bolesti krvi.
Po finansijskoj potrošnji izdvajaju se i ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem, nervni sistem, antiinfektivni, te ljekovi protiv bolesti respiratornog sistema.
Pojedinačno je najviše novca, oko 1,82 miliona, potrošeno na “trastuzumab” (za liječenje raka dojke i želuca), zatim “dabigatraneteksilat” (protiv stvaranja krvnih ugrušaka), dok je na trećem mjestu “bevacizumab”, koji koriste pacijenti sa karcinomom koji je metastazirao.
Kada je riječ o broju potrošenih dnevnih doza, najkoriščeniji lijek u prošloj godini bio je folna kiselina (vitamin B 9). Na drugom mjestu je acetilsalicilna kiselina (“aspirin”), na trećem “ramipril” (lijek protiv visokog krvnog pritiska), zatim “hidrohlortiazid”. Na petom mjestu po potrošnji slijedi “diklofenak” - tog lijeka dnevno je trošeno 42,29 doza na 1000 stanovnika. Nadležni iz Calims-a prethodnih godina upozoravali su da povećana potrošnja “diklofenaka” može predstavljati javno-zdravstveni problem. Iz te ustanove još prije četiri godine upozorili stručnu javnost na rizike od primjene ljekova koji sadrže diklofenak, posebno u svjetlu ograničenja njihove primjene zbog povećanog rizika od kardiovaskularnih oboljenja.
Na listi 10 najkoriščenijih ljekova su i “fosinopril” i “amplodipin”, koji se koriste protiv visokog krvnog pritiska, kao i “metformin” za liječenje dijabetesa.
Prema izvještaju crnogorske Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), oko 69 odsto potrošenih sredstava za medikamente finansirano je iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje. Lani je, iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kojima raspolaže Fond, na ljekove potrošeno 59.384.849 eura.
Predlogom rebalansa budžeta za ovu godinu, koji je prošle sedmice usvojila Vlada, planirano je da se za zdravstveni sistem opredijeli 10 miliona eura više, kako bi bili plaćeni stari dugovi za ljekove.
Za zdravstvo je u ovoj godini predviđeno oko 237,3 miliona eura, što je za tridesetak miliona više u odnosu na planirani budžet za 2018. godinu Fonda. Za ljekove je predviđeno 55 miliona eura.
Izvor: vijesti.me
