Istim tekstom, kako je predloženo, femicid se uvodi kao krivično djelo, napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći vraća se u Krivični zakonik kao poseban član, a listi poslova od javnog značaja dodaje se i “obrazovno-vaspitna djelatnost”.
Iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi Bojan Božović, navode da je više razloga za donošenje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, pišu "Vijesti".
“Prvenstveno, stvorila se potreba za unapređenje bezbjednosne situacije u zemlji, kojim povodom je Vijeće za nacionalnu bezbjednost održalo vanrednu sjednicu Vijeća na kojoj je razmatrana bezbjednosna situacija u zemlji povodom tragičnih događaja koji su se dogodili na Cetinju, na kojoj su usvojeni zaključci i preporuke za poboljšanje kontrole držanja i nošenja vatrenog oružja i zaštite građana”, navode u obrazloženju.
Na Cetinju je 1. januara Aco Martinović ubio 13, ranio tri osobe i presudio sebi. U istom gradu, dvije i po godine ranije, 12. avgusta 2023, Vuk Borilović je ubio deset ljudi, a ranio šest osoba.
“Ministarstvo pravde je prepoznalo potrebu za pooštravanjem kaznene politike za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za isključivanjem mogućnosti ublažavanja kazni za ova krivična djela. Oštrije kazne služe kao snažan faktor prevencije i odvraćanja, štiteći društvo od mogućih posljedica koje mogu nastati iz njegovog neovlašćenog posjedovanja i upotrebe”, navode iz resora pravde.
Izmjenama i dopunama predloženo je da za neovlašćeno držanje vatrenog oružja, umjesto tri mjeseca do tri godine, kazna bude od jedne do pet godina. Za neovlašćeno nošenje, važeća kazna je jedna do pet, odnosno osam godina zatvora. Nacrtom je predviđeno da ubuduće kazna bude tri do osam, odnosno deset godina zatvora.
Nacrtom izmjena i dopuna predviđeno je i da krivično djelo napad na ljekar ponovo bude posebno tretirano u Krivičnom zakoniku.
Član koji je predviđao da, u slučaju napada na ljekara tokom pružanja ljekarske pomoći, osnovno državno tužilaštvo reaguje po službenoj dužnosti, uveden je 2021. godine, zahvaljujući amandmanskom djelovanju tadašnje potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak. Taj član ukinut je u vrijeme kad je ministar pravde bio Andrej Milović.
Nacrtom koji je na javnoj raspravi, napad na ljekare ponovo se posebno tretira u Krivičnom zakoniku. Iz resora Bojana Božovića navode da je takva odluka zasnovana “na prepoznavanju značaja zaštite ljekara, kao ključnih aktera zdravstvene zaštite, koji se suočavaju sa sve većim prijetnjama, nasiljem i napadima u obavljanju svojih profesionalnih dužnosti”.
“Ovaj zakonodavni pristup ima za cilj pružanje adekvatne zaštite ljekarima pri pružanju ljekarske pomoći, očuvanje integriteta zdravstvenog sistema i smanjenje nasilja u zdravstvenim ustanovama, kao i jačanje povjerenja građana u zdravstveni sistem, stvarajući sigurnije radno okruženje što je ključno za efikasno i kvalitetno pružanje zdravstvene zaštite”, navodi se u obrazloženju.
Nacrtom izmjena i dopuna predviđeno je i da se kaznom zatvora u trajanju najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kazni lice koje “liši života žensko lice iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti”.
Izmjene i dopune uzimaju u obzir više društvenih grupa kad su u pitanju sankcije koje se odnose na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Visina kazne, kako je predloženo, ostaje ista - kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Izmjenama i dopunama, kako stoji u nacrtu, ta kazna predviđena je za one koji javno ispoljavaju mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, ili zbog političkog ili drugog ubjeđenja, ili podstiče na nasilje prema takvoj grupi ili članu grupe.
“Javna ispoljavanja mržnje, koja nisu nužno vezana samo za podsticanje nasilja, već i za verbalne i druge oblike diskriminacije, predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvenoj koheziji i miru. Takođe, Akcionim planom za period 2023-2024. Medijske strategije 2023-2027. predviđena je aktivnost koja se odnosi na definisanje govora mržnje”, navode iz Ministarstva pravde u obrazloženju.
Javna rasprava na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore objavljena je juče i traje dvadeset dana od dana objavljivanja na internet stanici Ministarstva pravde i portalu e-uprave.
Za implementaciju tog zakona, kako stoji u izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, iz budžeta Crne Gore nije potrebno obezbjeđivati dodatna sredstva.
