Od 1. oktobra stupile su na snagu izmjene Zakona o obaveznim socijalnim doprinosima, kojim je doprinos za penziono osiguranje na teret poslodavca od 5,5 odsto bruto zarade ukinut, a doprinos za zaposlenog smanjen sa 15 na 10 odsto. Tada je stupila na snagu i izmjena zakona o radu kojim se minimalna zarada povećava sa 450 na 600 eura za zaposlene na radnom mjestu kojim se zahtjeva školska sprema do petog stepena obrazovanja, a na 800 eura za radna mjesta koja su sistematizacijom definisana za visoku školsku spremu sa šestim i većim stepenom obrazovanja.
Svi ostali zaposleni, koji nisu obuhvaćeni povećanjem minimalne zarade, treba da dobiju uvećane neto zarade za oktobar za oko šest odsto na osnovu smanjenje stope doprinosa za PIO sa 15 na 10 odsto bruto zarade.
Za poslodavce sa smanjuju doprinosi za 5,5 odsto bruto zarade i oni nisu obavezni da za taj dio dodatno povećaju zarade zaposlenima iako su neki to najavili. Ako poslodavci imaju više radnika za koje moraju povećati minimalne zarade nego zaposlenih za koje im se smanjuje trošak doprinosa, oni mogu biti i u gubitku po programu “Evropa sad 2”.
Inspekcija rada koja ima nadležnost kontrole zakonitog bračuna zarada od prošlog mjeseca ponovo djeluje pri Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
USS očekuje da će biti žalbi radnika
U Uniji slobodnih sindikata kazali su “Vijestima” da već imaju veliko interesovanje svojih članica oko nedoumica u vezi sa obračunom zarada, koje će rješavati zajedno sa nadležnim, kao i da tek od sjutra očekuju povećano interesovanje zaposlenih.
“Svi zaposleni koji su imali nedoumice u vezi sa navedenim obračunom su se već uveliko počeli obraćati Uniji slobodnih sindikata Crne Gore, a tek nakon isplate prve zarade po programu ‘Evropa sad 2’ očekujemo povećano interesovanje zaposlenih. USSCG je tu, kao i uvijek, da ukaže na eventualne propuste, ali i usmjeri zaposlenog na pravu adresu kod nadležnih institucija”, naveli su “Vijestima” iz ove sindikalne centrale.
Prema navodima iz zakona, minimalnu zaradu od 600 eura imaće zaposleni na radnom mjestu od prvog do petog stepena stručne spreme, koji imaju ugovor o radu na puno radno vrijeme, odnosno pravo na uvećanu minimalnu zarade nemaju oni koji imaju ugovore o radu na manje od punog radnog vremena i oni koji rade na osnovu ugovora o djelu, privremenim i povremenim poslovima ili drugim oblicima angažovanja koji nisu ugovor o radu.
Ono što je bilo sporno je da li se minimalna zarada od 800 eura odnosi na sve zaposlene sa visokim obrazovanjem, ali je zakonom definisano da se to odnosi na radna mjesta koja su sistematizacijom i ugovorom o radu definisana kao radna mjesta za koje je potrebna viša škola ili fakultet. Odnosno zaposleni mora u ugovoru o radu mora provjeriti kako mu je definisano radno mjesto.
Poslodavac ne može izbjeći obavezu
“Vijesti” su pitale Uniju slobodnih sindikata da li je postoji prostor da poslodavac izbjegne obavezu povećanja minimalne zarade na 600 eura ili na 800 ako zaposleni radi na mjestu za koje je predviđena visoka školska sprema.
“Zarada se isplaćuje isključivo prema radnom mjestu koje zaposleni pokriva prema sistematizaciji. Dakle, zaposleni koji rade na radnom mjestu na kojem se zahtijeva stručna sprema od NK do SSS moraju imati zaradu od najmanje 600 eura, dok zaposleni koji rade na radnom mjestu na kojem se zahtijeva stručna sprema od VK do VSS moraju imati zaradu od najmanje 800 eua. U pitanju je imperativna obaveza poslodavca i on je nikako ne može izbjeći, odnosno može da pokuša, ali zaposleni ima zakonske mehanizme kako da ga natjera da tu obavezu ispoštuje”, naveli su iz ove sindikalne centrale.
