Novim prijedlogom, kojeg su potpisali Momo Koprivica (Demokrate), Jovan Jole Vučurović (DF), Dragan Vukić (SNP), Miloš Konatar (Crno na bijelo) i Branka Bošnjak (PZP), propisano je da se briše stav po kojem „na osnovu izrečene mjere Administrativni odbor donosi odluku o novčanoj kazni“.
Predloženo je brisanje odredbi po kojima se propisuje procentualno umanjenje zarade, zavisno od sankcije koju je poslanik dobio.
“Poslanik kome je izrečena mjera oduzimanja riječi nema pravo da postavi poslaničko pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkom pitanju. Pripadnici organa reda mogu ući u zgradu Skupštine isključivo po pozivu i odobrenju predsjednika Skupštine”, predloženo je novim Izmjenama i dopunama Poslovnika.
Predloženo je brisanje i odredbe po kojoj je poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Skupštine dužan da o razlozima spriječenosti obavijesti predsjednika parlamenta.
Predloženim Izmjenama propisano je da se prilikom utvrđivanja kvoruma, prisutnima smatraju poslanici koji su fizički u plenarnoj sali, ali i oni koji učestvuju primjenom bezbjedne informaciono-komunikacione tehnologije.
“Činjenica da se epidemiološka situacija nije umnogome promijenila, pristupilo se ponovnim izmjenama i dopunama Poslovnika, u cilju obezbjeđivanja nesmetanog održavanja sjednica Skupštine i njenih radnih tijela”, navedeno je u obrazloženju prijedloga.
Predlagači Izmjena propisali su da Skupština ima „najmanje jednog“, umjesto „jednog“ potpredsjednika iz opozicije. Predloženo je da se najmanje jedan potpredsjednik bira iz reda manje zastupljenog pola, kao i najmanje jedan iz reda poslanika manjinskih partija, što su novine u odnosu na dosadašnja rješenja.
“Kandidata za potpredsjednika Skupštine, koji se bira od poslanika manjinskih partija predlažu svi poslanici manjinskih partija”, navodi se u prijedlogu.
Klub poslanika čine poslanici koji pripadaju istoj političkoj partiji, koaliciji, ali i, za razliku od dosadašnjeg rješenja, grupi građana.
Klub poslanika se može formirati udruživanjem najmanje dva poslanika sa izbornih lista pripadnika manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice.
Propisano je i da najmanje tri predsjednika odbora budu iz opozicije.
Prema Izmjenama, Odboru za međunarodne odnose i iseljenike dodaje se nadležnost da daje mišljenje o postavljanju i opozivu kandidata za ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu.
Predložene izmjene predviđaju da dva puta u toku redovnog zasijedanja Skupštine, Odbor, na zahtjev trećine članova, donosi odluku o kontrolnom saslušanju. Uvodi se mogućnost da predstavnici civilnog sektora mogu prisustvovati sjednici Odbora, na njihov zahtjev, uz saglasnost predsjednika tog tijela.
Izvor: Pobjeda
