Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Jovanović: IFAD šansa za razvoj poljoprivrede i otvaranje novih radnih mjesta

08:50 · 28.01.2018.onogost.me
Onogošt

Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede ( IFAD) specijalizovana je agencija Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Rimu sa ciljem da pomogne iskorjenjivanju gladi i siromaštva u ruralnim područjima. Crna Gora je već tri godine punopravna članica ove m…

O benefitima i misiji IFAD-a u Crnoj Gori, u intervjuu za lokalnu TV Nikšić, govorio je Igor Jovanović, ekspert za lance vrijednosti u toj organizaciji.

On objašnjava da IFAD djeluje kao banka UN-a koja obezbjeđuje povoljne kreditne aranžmane. Sredstva koja IFAD obezbijedi su kreditna sredstva uz grantove, a obezbijeđena je i tehničku pomoć u sprovođenju projekata.

„Ovaj Fond godišnje obezbijedi podršku za oko 36 miliona ljudi širom svijeta. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pokrenulo je krajem 2014. godine inicijativu za učlanjenje Crne Gore u IFAD. Nakon sprovedene procedure, Crna Gora je u februaru 2015. godine postala punopravna članica ove međunarodne organizacije i zatražila je finansiranje projekta“, podsjetio je Jovanović.

U maju prošle godine, kako je kazao, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović, zajedno sa ministrom finansija Darkom Radunovićem, u Rimu je potpisao Sporazum o finansiranju Projekta razvoja klastera i transformacije ruralnih područja u Crnoj Gori.

„Ovim Sporazumom Crnoj Gori su odobrena veoma povoljna kreditna sredstva u iznosu od oko četiri miliona eura i bespovratna podrška u iznosu od oko dva miliona eura, za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i infrastrukture u ruralnim područjima Crne Gore. Kažemo veoma povoljna jer je rok vraćanja kredita 15 godina, grejs period tri godine i kamata 0,69 odsto. Uz predviđenu kontribuciju Vlade Crne Gore i lokalnih uprava, ukupna vrijednost projekta je 13,6 miliona eura“, dodao je Jovanović nakon čega je konkretno objasnio u čemu se ogleda podrška projekta.

Tako je naveo da je prva komponenta podrška organizovanju klastera i to u sektorima: stočarstvo (proizvodnja mesa, sa posebnim naglaskom na ovčije/kozje meso, proizvodnja sira), biljna proizvodnja – proizvodnja bobičastog voća i proizvodnja sjemenskog krompira. Bitno je, kako kaže, napomenuti da se tokom sprovođenja mogu uključiti i druge oblasti proizvodnje za podršku.

„Podrška će se za primarnu proizvodnju davati u vidu grantova za kupovinu sadnica, stoke, adaptaciju štale, mehanizaciju na gazdinstvu, itd. Takođe, grantovi će biti dodjeljivani i za preradu poljoprivrednih proizvoda, kao i za mala i srednja preduzeća u oblasti poljoprivrede – za skladišni prostor, mehanizaciju, opremu itd“, istakao je Jovanović dodajući da se podrškom razvoju klastera postiže povezivanje poljoprivrednika od primarne do finalne proizvodnje.

To će, kaže, imati višestruke efekte.

„Pospješiće i podstaći njihovu međusobnu saradnju, razmjenu iskustava, ali i unapređenje i povećanje njihove poljoprivredne proizvodnje. Takođe, kroz realizaciju ovih investicija poboljšaće se kvalitet života stanovništva ruralnih područja, posebno u dijelu podrške malim farmerima i preduzetnicima, kako bi ujednačili razvoj ruralnih i urbanih područja“, pojašnjava on.

Druga komponenta projekta je podrška unapređenju ruralne infrastrukture kako bi se stvorili uslovi za kvalitetno funkcionisanje klastera i u opšte podigao kvalitet života stanovnika ruralnih područja. Podrška unapređenju ruralne infrastrukture ići će u dva pravca: za poboljšanje vodosnabdijevanja i puteva. 

„Kada je riječ o poboljšanju vodosnabdijevanja, investicije će biti fokusirane na snabdjevanje vodom domaćinstva, obezbjeđivanje vode za stoku, za potrebe objekata za preradu, a mogući su i manji sistemi za navodnjavanje. U cilju poboljšanja putne infrastrukture, podrška je namijenjena investicijama u seoske puteve, sa naglaskom na one koji će sa ključnim saobraćajnicama spojiti i zabačenija domaćinstva u određenim lokalnim ruralnim oblastima. Ove investicije uključuju i pomoćnu infrastrukturu, kao što su mali mostovi, odvodi i radovi na zaštiti od erozije koji bi omogućili održivost obnovljenih i novih puteva“, nastavio je  dodajući da pored naše opštine rojekat obuhvata još njih šest i to Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjicu.

Sama dinamika sprovođena projekta, prema riječima Jovanovića, zavisiće od realizacije i sprovođenja aktivnosti.

„Sa nivoa Vlade Crne Gore koja je zajedno sa IFAD-om obezbijedila ova sredstva, istaknuta je potreba zajedničkog djelovanja u realizaciji tih aktivnosti – znači i Vlade, i IFAD-a, i lokalnih samouprava, a prije svih poljoprivrednih proizvođača, domaćina, preduzetnika, kao krajnjih korisnika koji treba da pokažu interesovanje za udruživanje, razvoj i duh zajedništva koji je osnova za stvaranje klastera, unapređenje proizvodnje, izgradnju seoske infrastrukture, ali i nastup na tržištu“, naveo je on vjerujući da će opštine u kojima se implementira projekat pokazati maksimalnu posvećenost realizaciji aktivnosti, jer je ovaj projekat, kako ističe, još jedna šansa da se dodatno poboljša razvoj poljoprivrede na velikom dijelu sjevera Crne Gore, ali i da se stvore mogućnosti za otvaranje novih radnih mejsta i ožive i očuvaju soska poručja.

I u dosadašnjem periodu, podsjeća Jovanović, Vlada je u saradnji sa opštinama napravila značajne iskorake u unapređenju poljoprivrede i seoske infrastrukture, kroz mjere iz Budžeta i brojne druge projekte, ali da je jasno i da postoji potreba da se u tom pravcu nastave aktivnosti. IFAD je, smatra, projekat koji će to omogućiti.  

Uskoro slijedi i poziv za apliciranje.

„Priručnik za sprovođenje Projekta precizno će definisati uslove koje moraju ispuniti aplikanti da bi mogli da apliciraju za podršku, kao i iznose grantova za svaku komponentu. Priručnik je u finalnoj fazi izrade, očekujemo da bude završen do kraja prvog kvartala ove godine, nakon čega će uslijediti realizacija projektnih aktivnosti“, zaključio je on.

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više