Ona je, takođe, u intervjuu za Pobjedu govorila i o novinama koje će dočekati studente u novoj studijskoj godini, koje su sve to karakteristike Filološkog fakulteta, a odgovorila je, pored ostalog, i na pitanje zašto je na programima crnogorskog, srpskog, ruskog i francuskog jezika dozvoljeno da se upišu brucoši koji dolaze iz svih srednjih škola, dok to nije slučaj za engleski, italijanski i njemački gdje postoje ograničenja, pa su otvorena vrata isključivo za gimnazijalce, one koji dolaze iz licencirane vjerske škole, ekonomske, turističke i medicinske škole.
“Moj dekanski mandat je počeo 17. marta ove godine. Za protekla tri mjeseca morala sam se baviti postavljanjem dobrih temelja za ono što planiram da ostvarim, a to podrazumijeva identifikaciju realnog stanja sistema, upoznavanje sa svim segmentima funkcionisanja fakulteta, poboljšanje stvari za koje je uočeno da mogu biti bolje, mnogo razgovora sa profesorima i studentima, susrete sa predstavnicima stranih ambasada, i na osnovu svega toga anticipiranje mogućnosti za dalji razvoj fakulteta. Po svojoj humanističkoj opredijeljenosti Filološki fakultet teži otvorenosti ka svijetu, ka novom i različitom. Iz toga prirodno proističe želja za jačom internacionalizacijom i umnožavanjem veza sa univerzitetima iz regiona i Evrope”, kaže ona.
Dodaje da su profesori i studenti vrlo aktivni u razmjenama unutar ERASMUS + i drugih programa akademske razmjene, a veliki broj dolaznih mobilnosti svjedoči o atraktivnosti fakulteta za kolege iz inostranstva.
“Interakcija i preplitanje različitih kultura i iskustava neminovno dovodi do pozitivne razmjene i nastanka novog kvaliteta. Nastojimo da osluškujemo, pratimo i implementiramo savremene svjetske trendove i najbolje nastavne i istraživačke akademske prakse. Filološki fakultet je rasadnik intelektualaca koji doprinose ne samo stručnim znanjima, već i ukupnim društvenim angažmanom. On obrazuje buduće nastavnike, lektore, prevodioce, novinare, analitičare, kritičare, PR menadžere, pisce, voditelje, kopirajtere, izdavače, naučnike, političare… Svi oni skupa igraju važnu ulogu u kreiranju društvene stvarnosti Crne Gore. Misija Filološkog fakulteta je i vraćanje punog dostojanstva humanističkim naukama, koje su u posljednje vrijeme neopravdano marginalizovane”, istakla je ona.
Bliži se i raspisivanje konkursa za upis brucoša.
“Na svim studijskim programima dozvolili smo mogućnost upisa za maksimalni broj mjesta koji nam je licencom dozvoljen. To je gest naše dobre volje prema svim mladim ljudima koji misle da svoje profesionalno opredjeljenje i ličnu ispunjenost mogu pronaći na našem fakultetu. Uostalom, u humanistici brojke nisu presudne. Pozitivna selekcija uvijek u prvi plan iznese najbolje i najvrednije. Osim neprestanih inovacija u načinu i sadržaju predavanja, naučnih i kulturnih programa koji se organizuju na fakultetu i novih mobilnosti, nadam se da će studente u narednoj akademskoj godini obradovati rekonstruisana zgrada, nova računarska sala, obnovljen namještaj i nastavna sredstva, tamo gdje za to ima potrebe. Ako tenderi prođu kako treba, radovi će se realizovati u toku ljeta”, kaže Jovović.
Na sedam studijskih programa Filološkog fakulteta radi preko sto profesora, saradnika u nastavi i lektora.
“Sve nastavne potrebe dominantno pokrivamo našim kadrom, a kada to nije moguće angažujemo gostujuće profesore sa drugih univerziteta iz regiona. Čim neko od naših zaposlenih ispuni uslove za izbor u akademsko zvanje, preuzima nepokrivenu poziciju. Trenutno je najveći nedostatak domaćeg kadra na Studijskom programu za njemački jezik i književnost, ali to ne ometa njegovu rastuću popularnost”, dodaje ona.
Izvor: Pobjeda
