Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Jovović: Turističkom sektoru neophodne dugoročne mjere

14:03 · 21.05.2020.Marija Vujovic
Onogošt

Za potpuni oporavak crnogorskog turističkog sektora potrebne su dodatne mjere i podsticaji dugoročnog karaktera, jer će se kriza prouzrokovana koronavirusom osjećati i nakon stabilizacije zdravstvene situacije, smatra predsjednik Odbora udruženja …

„Ukoliko se pandemija brzo suzbije, oporavak će biti brži, pa možemo planirati i ugovarati aranžmane za narednu sezonu“, rekao je Jovović za Glasnik PKCG.

On je dodao da će ove godine, više nego ikad, svaki gost biti veoma značajan, zbog čega se treba potruditi da što više crnogorskih građana ljetuje u Crnoj Gori.

Jovović je saopštio da je sektor turizma i ugostiteljstva trenutno najviše pogođen pandemijom, jer je mjerama za suzbijanje širenja koronavirusa zabranjen rad privrednicima u toj djelatnosti. On, međutim, očekuje da će se i nakon stabilizacije situacije i vraćanja u normalne tokove, u sektoru turizma i dalje, izvjestan period, osjećati posljedice.

„Pandemija je pogodila skoro čitav svijet i ostavlja ekonomske posljedice na sve zemlje koje se bore s tom pojavom. Kako naš turizam zavisi od stranih gostiju, izvjesno je da će se posljedice osjećati sve dok se situacija u svijetu ne normalizuje“, kazao je Jovović.

On smatra da je trenutno nezahvalno prognozirati dešavanja u glavnoj turističkoj sezoni, jer je neizvjesno do kada će postojeća situacija trajati.

Jovović je podsjetio da crnogorski turizam zavisi od stranih turista, što je dodatni faktor neizvjesnosti, jer se ne može predvdijeti kako će se postojeća situacija razvijati u zemljama iz kojih oni dolaze, kao ni kakve će ekonomske posljedice ostaviti.

„Kada se platežna moć stanovištva smanjuje, ljudi se prvo odriču putovanja, pa tok turističke sezone zavisi od zdravsvene, ali i ekonomske situacije“, rekao je Jovović.

On smatra da bi svaka procjena uticaj pandemije na crnogorski turizam bila paušalna, jer pad prometa u tom sektoru zavisi od dužine trajanja postojeće situacije.

„Izvjesno je da će on biti značajan, ali sve dok traje ova situacija, svaka preciznija procjena bi bila nezahvalna“, saopštio je Jovović.

On je dodao da će najveći izazov za privrednike biti kako da zadrže zaposlene i redovno im izmiruju zarade.

„Privrednicima je cilj da zadrže što više zaposlenih i da im obezbijede sigurna primanja. Međutim, to kod velikog broja, naročito malih i srednjih kompanija, nije moguće, usljed nedovoljne akumulacije sredstava“, kazao je Jovović.

On smatra da je to naročito izraženo jer se kriza izazvana pandemijom desila nakon zimskih mjeseci, kada je ekonomska aktivnost, inače, na niskom nivou ili je nema kod određenog broja kompanija, tako da su resursi uglavnom istrošeni da bi se tokom zime izmirivale obaveze.

Jovović je podsjetio da je poslovanje značajnog broja ugostitelja ove zime karakterisao niži nivo prometa nego prošle, usljed stupanja na snagu Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

„Takođe, zimska turistička sezona u ski centrima nije bila na očekivanom nivou, pa se kriza izazvana pandemijom desila u najnepovoljnijem trenutku, kada je konačno ekonomska aktivnost trebalo da se povećava“, naveo je Jovović.

On je podsjetio da je Vlada donjela dva paketa mjera, kratkoročnog karaktera, kako bi se dijelom amortizovale posljedice prouzrokovane širenjem koronavirusa.

Jovović smatra da je odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade, moratorijum na kredite i subvencije na zarade, veoma važno za prevazilaženje prvog "udara" krize.

„Međutim, za potpuni oporavak turističkog sektora i vraćanje na stope rasta, potrebne su dodatne mjere i podsticaji, koji su dugoročnog karakreta, jer je izvjesno da će se kriza osjećati i nakon stabilizacije zdravstvene situacije“, rekao je Jovović.

On smatra da je neophodno jedinstvo i doprinos svih aktera u ekonomskom životu da posljedice po ekonomiju budu što manje.

„U skladu sa tim, lokalne uprave će imati važnu ulogu kroz oslobađanje dijela lokalnih obaveza koje turistički privredenici plaćaju. Prije svega mislim na porez na nepokretnost, doprinos turističkim organizacijama, takse na reklame i pristup putevima“, saopštio je Jovović.

On je podsjetio da su Hrvatska i Srbija u cilju očuvanja turističkih resursa pripremile kvalitetne mjere kada su u pitanju benefiti za ljetovanja njihovih građana u tim zemljama.

„Smatram da bi o sličnim aktivnostima trebalo razmisliti i kod nas. Međutim, činjenjica je da te zemlje imaju daleko više stanovnika od Crne Gore, pa će samim tim te mjere biti značajno produktivnije nego što bi bile kod nas“, rekao je Jovović.

On je poručio da će ove godine, više nego ikad, svaki gost biti veoma značajan, zbog čega se treba potruditi da što više crnogorskih građana ljetuje u Crnoj Gori.

„Pored toga, tržište regiona je za nas tradicionalno veoma važno, pa će mjere koje koje su donjele te zemlje imati negativan utcaj na posjetu iz tih država, pored već iznesenih problema izazvanih zdravstvenom i ekonomskom situacjom“, kazao je Jovović.

On je dodao i da je situacija u hotelima kompanije Comp Commerc, čiji je osnivač i direktor, ozbiljna, kao i u većini kompanija koje se bave turizmom i ugostiteljstvom.

„Nemogućnost predviđanja vremenskog peroda u kojem će se zdravstvena situacija stabilizovati dovodi do ekonomske nezvjesnosti u kompanijama i nemogućnosti da planiramo naredne aktivnosti“, saopštio je Jovović.

On je naveo da je stečena akumulacija utrošena u zimskim mjesecima i tokom peroda zabrane rada ugostiteljskih objekata, zbog čega slijedi veoma izazovan i nezvjestan period.

„Ipak, nadamo se da će se situacja ubrzo stabilizovati, te da ćemo uz postojeće i nove podstcajne mjere prevazići krizni perod“, poručio je Jovović.

On je podsjetio da je kompanija Comp Comerc dala doprinos u prevazilaženju situacje, jer je, kako smatra, samo zajedničkim zalaganjem moguće izaći iz postojeće stuacije.

Comp Comerc je svoje objekte ustupio državi za karantin. Hoteli Lighthouse u Igalu i na Vučju bili su domaćini crnogorskim državljanima koji su došli iz inostranstva nakon početka pandemije.

Jovović je objasnio da je nakon isteka peroda inkubacije od 14 dana i odlaska građana, obavljena profesionalna deratizacija i dezinfekcija kompletnih objekata.

„Naše osoblje priprema objekte za normalan rad, sa nadom da ćemo što prije primiti prve goste. U hotelu Onogošt su i dalje smješteni zdravstveni radinici i mi im stojimo na raspolaganju sve dok oni budu iskazivali potrebu za tim“, saopštio je Jovović.

On smatra da će se, ukoliko se pandemija suzbije u neko skorije vrijeme, posljedice osjećati najmanje do proljeća, dok bi u suprotnom one mogle biti dugoročne.

„Ukoliko se pandemija brzo suzbije, oporavak će biti brži pa možemo planirati i ugovarati aranžmane za narednu sezone. U suprotnom, sve će biti neizvjesno da daljnjeg“, poručio je Jovović.

On je saopštio da će, nakon prevazilaženja problema izavanih zdravstevenom situacijom, biti potrebno jedinstvo i sinergija svih aktera u društvu, kako bi se turistički sektor oporavio što brže i uspješnije.

Izvor: Mina business

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Poreska uprava: Za deset mjeseci naplaćeno 1,52 milijarde eura, 139,4 miliona više nego lani
Biznis

Poreska uprava: Za deset mjeseci naplaćeno 1,52 milijarde eura, 139,4 miliona više nego lani

Poreska uprava za prvih deset mjeseci ove godine ostvarila je naplatu bruto poreskih prihoda od 1,52 milijarde eura, što je za 139,4 miliona eura, odnosno deset odsto više nego u istom periodu prošle godine. Plan naplate premašen je za 62,1 milion eura, odnosno 4,3 odsto, saopšteno je iz Poreske uprave.

04.11.2026.Saznaj više
BoostMeUp Week u Tehnopolisu: 24 tima rade na razvoju i validaciji svojih ideja
Biznis

BoostMeUp Week u Tehnopolisu: 24 tima rade na razvoju i validaciji svojih ideja

U IPC Tehnopolis u toku je BoostMeUp Week, intenzivna faza šestog izdanja BoostMeUp programa, koja okuplja 24 odabrana tima sa ciljem da unaprijede, testiraju i validiraju svoje inovativne ideje, saopšteno je iz Tehnopolisa.

04.11.2026.Saznaj više
Procjena EPCG Željezare: Troškovi zarada rastu, zadržaće sve radnike
Biznis

Procjena EPCG Željezare: Troškovi zarada rastu, zadržaće sve radnike

Primjena "Euro modela" imaće značajniji uticaj na poslovanje EPCG Željezare, prvenstveno kroz povećanje izdataka za zarade zaposlenih, što će se odraziti na ukupne troškove poslovanja, kazao je "Danu" generalni direktor tog preduzeća Miloš Nikolić.

04.11.2026.Saznaj više
Dizel od danas jeftiniji jedan cent
Biznis

Dizel od danas jeftiniji jedan cent

Eurodizel je od danas jeftiniji jedan cent, dok su cijene eurospera 98 i 95 ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

03.11.2026.Saznaj više
Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana
Biznis

Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana

Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za radio Crne Gore je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.

03.11.2026.Saznaj više
Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više