To je za Pobjedu kazao predsjednik Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Vasilije Stijepović.
Broj i vrsta sertifikovanih ustanova i licenciranog osoblja, dodaje on, bitne su reference na stranom tržištu, kako za ustanove, tako i za zemlju u cjelini.
“Od evropskih i međunarodnih standarda, od kojih su neki usvojeni kao crnogorski MEST, na oblast zdravstvenog turizma su primjenljivi, među ostalima, oni koji uređuju oblasti estetske medicine, zdravstvenu zaštitu, medicinske laboratorije, avanturistički i velnes turizam, ali i sistem menadžmenta”, kaže Stijepović.
To su, kako dodaje, ključni faktori u izboru zdravstvene turističke destinacije.
“Veoma su važni standardi medicinske usluge, visoka stručnost i opremljenost ustanova koje pružaju ove usluge, turistička atraktivnost destinacije i cijene usluga. Dakle, neophodno je da pružaoci usluga u zdravstvenom turizmu prepoznaju značaj standarda kvaliteta, bez obzira što nijesu neophodni za obavljanje djelatnosti, ali su presudni u odabiru ustanove od strane turiste pacijenta ili turiste klijenta za neku od usluga iz spektra usluga zdravstvenog turizma”, kazao je Stijepović.
Crna Gora, kako je rekao, zahvaljujući pionirskim naporima Medical SPA asocijacije Crne Gore, a potom i Klastera zdravstvenog turizma, polako hvata priključak sa zemljama regiona.
“Kvalitetne usluge, posebno u stomatologiji, obrazovani zdravstveni kadar, dosad razvijena infrastruktura i postojeći kapaciteti lječilišnog i velnes turizma, cjenovna konkurentnost, gastronomska ponuda i prirodni ljekoviti faktori dodatne su prednosti koje Crnoj Gori osiguravaju dobru početnu poziciju”, naveo je Stijepović i dodao da je interdisciplinarnost odnosa u zdravstvenom turizmu često stvarala određene poteškoće u razvoju ovoga sektora.
U tom kontekstu, ističe, trebalo bi razriješiti složenost odnosa i neusklađenost pripadajućih zakonskih i podzakonskih propisa između ministarstava zdravlja i turizma, nadležnih u ovom segmentu.
“Izradom strategije razvoja zdravstvenog turizma ove prepreke bi bile riješene, a doprinijela bi da zdravstveni turizam bude na visokom mjestu prioriteta”, smatra sagovornik Pobjede i dodaje da treba uložiti još mnogo napora, razviti marketinške aktivnosti i otkloniti uočene poteškoće da bi Crna Gora postala prepoznatljiva na mapi destinacija zdravstvenog turizma.
“Nemamo zvanične podatke o broju turista, koji dolaze zbog medicinskih usluga, ali se pretpostavlja da su najtraženije stomatologija i plastična hirurgija. Troškovi usluga u stomatogoliji, koji uključuju tretman, medicinsku njegu, put i smještaj, u Crnoj Gori su u pojedinim slučajevima i 10 puta niži nego u zemljama Zapadne Evrope”, kazao je Stijepović.
On navodi primjer da ugradnja proteze u Crnoj Gori košta 500 eura, a u Evropi 3.500 eura, a u SAD 4.200 dolara. Liječenje živca zuba u Crnoj Gori je od 50 do 100 eura, a u Švajcarskoj 1.500 franaka.
Od zdravstvenog turizma Evropa očekuje 328 miliona
Stijepović navodi podatke Svjetske oragnizacije za zdravstveni turizam, prema kojima je najbolja evropska destinacija zdravstvenog turizma bila Velika Britanija, slijede Njemačka, Francuska, Italija, Španija, Poljska, Malta i Turska, koja bilježi i najbrži rast u ovom segmentu turizma.
“Rast od sedam odsto očekuje se i u EU, jer će biti ostvarena 203 miliona putovanja Evropljana godišnje, uz ukupnu potrošnju oko 115 milijardi eura, što će evropskoj privredi donijeti zaradu od 328 miliona eura”, kazao je Stijepović.
Izvor: CdM
