Aleksandar Perović, stručnjak za krupne zvijeri iz Agencije za zaštitu životne sredine, gostujući u Bojama jutra TV Vijesti kazao je da brojnost mrkog medvjeda u Crnoj Gori nije toliko porasla kako se to ponekad misli, ali svakako jeste primjetno aktivnija.
"Ono što je interesantno je da u ovim dijelovima staništa gdje vlada mediteranska i submediteranska klima, medvjed skoro uopšte ne ide u zimski san. To prosto znači da on ima veće radijuse kretanja u potrazi za hranom, ali te hrane naravno nema, na primjer, u toku zime. Međutim, da bi se on pripremio za zimu, on pre svega ulazi posle perioda parenja u takozvanu hiperfagiju, odnosno mi to zovemo prejedanje kako bi sakupio dovoljno masnog tkiva za zimu. Ali sad uvlačimo ovaj kontekst klimatskog, ali kako su sušna ljeta, tako i sama količina hrane u samim šumama je znatno manja. A ako ubacimo opet sad ovaj društveni kontekst, onda možemo reći da čovjek na jedan neposredan ili posredan način takođe utiče da medvjedi prilaze kućama, odnosno naseljenim mjestima, posebno u tim ruralnim područjima, zato što smo i mi svjedoci da postoje veliki broj deponija na kojima se može naći posebno otpad organskog porijekla. U suštini, ako sam medvjed nađe odgovarajući izvor hrane, organskog porijekla na nekom smetlištu, on će veoma često tu da dolazi, a onda on kao takva jedinka veoma često može i da postane, kako mi tu u protokolu zovemo, problematična jedinka i gubi polako strah od ljudi," naveo je Perović.
Prema podacima Lovačkog saveza, trenutno je evidentirano oko 450 jedinki mrkog medvjeda. Iako su napadi medvjeda na ljude izuzetno rijetki, s vremena na vrijeme se dese incidenti. Predsjednik Lovačkog saveza, Nikola Marković, objasnio je gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, da medvjed obično ne napada ljude, osim u situacijama kada se osjeća ugroženim.
"Medvjed nikada neće napasti bez razloga. Ako se osjeća ugroženim ili iznenađenim, napast će, ali vrlo često će nakon toga jednostavno nestati. Napadi na ljude obično se dešavaju kada je medvjed ranjen ili kada slučajno dođe u blizinu naseljenih područja. Svaki čovjek koji smatra ili ima neku fobiju od medvjeda, a ne treba da ima, može da nosi biber sprej, on je totalno zaštićen", navodi Marković.
Kada medvjed počne da ugrožava ljudsku imovinu, interveniše specijalizovani tim Ministarstva poljoprivrede, zadužen za rješavanje ovih situacija. Miloš Janković, član Interventnog tima, objašnjava da je njihov zadatak da se smanje štete i zaštite ljudi.
"Naš tim je obučen za rešavanje ovih situacija i često smo na terenu, pogotovo u oblastima gdje je medvjed najaktivniji. Ako medvjed postane previše problematičan, možemo ga premjestiti u prirodu ili, u krajnjem slučaju, sprovesti interventni odstrijel, ali samo ako predstavlja direktnu prijetnju ljudskom životu", kaže Janković.
Agencija za zaštitu životne sredine će kroz Life projekat sprovesti genetičko uzorkovanje kako bi definisali veličinu populacije mrkog medvjeda u Crnoj Gori, nakon čega će se definisati odluke.
