Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Kod Nikolića sve miriše na voće: Sokove pravili za porodicu, pa razvili biznis

20:58 · 11.11.2018.Marija Vujovic
Onogošt

Ukoliko tražite Ratka Nikolića u nikšićkom naselju Gvozdenice, lako će vam objasniti gdje živi - idete do kuće ispred koje se nalazi tona jabuka i sve miriše na voće.

Vrijedni Nikšićanin priča da je prije osam godina počeo da se bavi proizvodnjom domaćih sokova.

A sve je počelo od nara ispod Ostroga.

“Mi smo ispod Ostroga i u mom kraju ima dosta šipka, tako da sam svake godine plaćao nekome da mi iscijedi sok. Pomislio sam, zašto to ne bih radio i ja pa sam napravio hidrauličnu presu za šipak. U početku je to bilo samo za potrebe moje porodice, a onda se posao polako širio”.
Kućna radinost prerade voća prerasla je u dodatni posao u koji je uključena kompletna porodica.

Supruga Stanka je, kaže Ratko, finansijski direktor, on je radnik koji “sluša naređenja”, a djeca pomažu koliko stignu.

U međuvremenu je i kćerka diplomirala hemijsku tehnologiju tako da je njena stručna pomoć dobrodošla, jer kako reče Ratko – školu treba poštovati.

Ali, hemiju “zaobilaze u širokom luku”.

Sokovi su, tvrdi, bez zaslađivača, konzervansa, bez vode, samo ono što “izađe iz voća”.

“Godinu nakon što sam počeo sa cijeđenjem šipka... napravio sam veću presu, kupio jedan pasterizator i počeo sa jabukom, kruškom, dunjom, aronijom, borovnicom, trešnjom, višnjom. Sada cijedim svo voće, čak i mrkvu i cveklu, pravim razne kombinacije. U početku sam sve što bih zaradio ulagao u sokaru, pomalo širio posao, pravio mašine, kupovao još pasterizatora, tako da ih sada imam osam. Sve iz svog budžeta”.

Od proizvodnje domaćih sokova, tvrdi Nikolić, može da se zaradi, ali je potreban veliki trud i rad.

“Za kratko vrijeme sam vratio sve uloženo. Jedna dobra sezona vraća sve. Da bi se napravio sok neophodno je voće prebrati jer jedna trula jabuka može sve da uništi, zatim ga oprati, samljeti, iscijediti, flaširati, čepovati i na kraju pasterizovati. Voće koje koristim je nešto malo sa mog imanja, dok većinu kupujem po cijeloj Crnoj Gori. Isključivo tražim domaće, neprskano voće”.

Kaže da je ove godine voće u nikšićkom kraju dobro rodilo pa su zaposlili šest sezonskih radnika. Za pripremu i cijeđenje voća zaduženi su isključivo Nikolići jer, kako kaže Ratko, tako je sigurniji da može da garantuje dobar kvalitet.

“Lako je širiti posao ako imate kvalitet. Ubrano voće se mora završiti u roku od dva-tri dana. Pasterizovani sok, dok se flaša ne otvori, može da stoji i tri godine. Svakim danom sve više ljudi je zainteresovano za zdrave sokove. Vraća se narod zdravoj ishrani”.

Kaže da mu konkurencija ne smeta jer za svakoga ima posla.

“Dođu ljudi, pitaju kako da naprave mašine, koji pasterizator da kupe. Svi im objasnim i svi dobro rade. Kada rodi voće, svi možemo da radimo. Kada ne rodi, nema posla. Eto, kada sam počeo da radim, ovaj objekat mi je bio prevelik. Sada razmišljam o dodatnoj prostoriji”.
Nikolići redovno učestvuju na sajmovima, a prije dvije godine su bili dio karavana zdrave hrane koji je, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, obišao 14 opština.

Izvor: vijesti.me

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više