Komentari se na našem portalu povlače isključivo preko Facebook profila, sa ciljem podsticanja otvorenog dijaloga i sprečavanja uvreda tim putem.
Upravo, to je i budućnost onlajn komentarisanja, smatra ekspert za odnose sa javnošću iz Hrvatske, Krešimir Macan, i napominje da su mnogi svjetski mediji ukinuli komentare čitalaca na svojim portalima zbog strogih medijskih zakona. On je u intervjuu Dnevnim novinama iznio uvjerenje da će se to desiti i u balkanskim državama.
“To više nema smisla. Postoje zakoni koji to regulišu. Pogledajte koliko se komentara svodi na rasprave između ustaša i partizana, fašista i saveznika itd. U Hrvatskoj još nema kontrole nad komentarima, ali Evropski sud je odlučio da su urednici, tj. mediji zaduženi da to kontrolišu. Ne može se dopustiti da se piše bilo kakvo smeće ispod. To još nije došlo u našu sudsku praksu, ali kada dođe, ukinuće se komentari. Ili će se moderirati, ili će ići putem Fejsbuka. Neko je rekao da su društvene mreže u Hrvatskoj postale otvorena kanalizacija. Ako se to ne počne modelirati, počeće da smrdi”, rekao je Macan za Dnevne novine.
Štampa se sve manje prodaje
Macan je poručio i da klasičnu medijsku scenu u Crnoj Gori čeka transofrmacija, kao i da će u budućnosti portali sa video sadržajem biti dominantan kanal jer mlada generacija živi onlajn.
“Pa, ako vas nema na internetu, to je kao da ne postojite. Imate novine, ali i portale što je budućnost, u tom smjeru se ide... Portali, zajedno sa video sadržajem će biti dominantni kanal. Televizija će biti još neko vrijeme, ali vrlo brzo će se desiti ta promjena. Mlada generacija već konzumira televiziju na 101 način. Vidjeli ste da su posljednji izbori bili dosta zanimljivi. Koristila se digitala intenzivno koja očigledno radi. Koliko sam shvatio, Crna Gora ima preko 250.000 aktivnih mobilnih korisnika, koji su na Fejsbuku, a to je pola Crne Gore. Oni primaju informacije na potpuno drugačiji način. U Hrvatskoj, navodno, kažu da se već dogodio trenutak kada ljudi više informacija traže online nego na televiziji, a mislim da i ovdje ide ka istoj tački. Dakle, vaša medijska scena je klasična, ali čeka je transformacija”, naglašava Macan u intervjuu Dnevnim novinama.
Kako objašnjava, štampa se sve manje prodaje, te je digitalno izdanje neophodno.
“Televizija je naravno poželjna s tim što će se ona moći konzumirati bilo gdje, na pametnim telefonima, na plejstejšnu, tabletu. Nema dileme, to se već događa. Radeći u Srbiji, video sam da je bilo preko 50 odsto mobilnog korišćenja svega što sam radio”, ističe Macan.
On napominje da mlada generacija živi onlajn, te da ako ne postojite onlajn, kao da vas nema.
“Ako ih želite odgajati, onda ih morate odgajati od početka, da znaju da ste tu, da ih “navučete” kao čitaoce. Ako vas nema onlajn na ovako malom tržištu kao što je Crna Gora, teško da finansijski možete zatvoriti konstrukciju. Šta god budete radili, digitali će vas prešišati sa dosegom. Osiguraće mnogo više čitalaca i automatski će privući oglašivače. Ja u Hrvatskoj već odavno nijesam uzeo novine u kancelariji i uošte ih nijesam uzeo u ruke već dugo. Mi imamo za sve dnevne medije onlajn pretplatu”, predočio je Macan.
Za razliku od Hrvatske gdje je tržište veće i gdje se vrti više novca, on primjećuje da su u Crnoj Gori budžeti manji.
“To je možda i zbog tranzicijske strukture u Crnoj Gori. Nije se toliko razvio taj pluralizam medija. U Hrvatsku su došli veliki međunarodni investitori, RTL, CMI, koji su kupili nacionalne televizije koje su najkonkurentnije. Nova je u ovom trenutku najdominantniji kanal, RTL se nosi s njom, ali teže. Javna televizija je takođe još jaka, za razliku od one u Crnoj Gori. Ovdje je uticajna, ali pitanje je kvaliteta, koji HRT još zadržava. Čim se politika počne miješati u uređivačku politiku onda kvalitet informativnog programa opada. Glavna razlika je u tome što je konkurencija u Hrvatskoj takva da ako javna televizija profula, osramotiće se jer druge dvije televizije neće propustiti priliku”, napominje Macan.
Netaknuto tržište
On ponavlja da je i u korišćenju digitale velika razlika između medija ove dvije zemlje.
“Ono što sam čuo od kolega iz Hrvatske, Crna Gora je praktično netaknuto tržište. Vrlo malo se oglašava u digitalu jer još niko nije shvatio taj potencijal ovdje. Ovi što su radili nekoliko komercijalnih kampanja na posljednjim izborima, jednostavno nijesu imali konkurenciju tako da su imali odlične rezultate. Drugo je sve klasično s tim što je moj utisak da ste staromodni, bez obzira što se sve koristi, formati su staromodni. Način na koji se radi je malo sporiji. Svi novinarski formati su kod nas već isprobani, a ovdje kao da se još otkrivaju. U Hrvatskoj, što se radi u svijetu, to se automatski isprobava. Čini se da Crna Gora više ide za regionom”, kaže Macan.
On dodaje da će se u Crnoj Gori promjene desiti tokom noći.
“Ko to ne shvati, biće u šoku. Ko je već počeo da uči, biće u prednosti”, zaključuje Macan.
U ratu je cenzura dozvoljena, u miru nije
S obzirom da je imao priliku da radi i u ratnim uslovima jer je 1991. godine tokom rata u Hrvatskoj obavljao funkciju sekretara Ministarstva informisanja te zemlje i kasnije načelnika Odjeljenja za informisanje MVP-a (1995), predočio je razliku između ratne propagande i upravljanja kriznim situacijama u mirnodopskim uslovima.
“Zapravo, u mirnim situacijama nema propagande, u ratu je sve dozvoljeno. Može se manipulisati javno, zadržavati informacije. Ratna cenzura je najnormalnija stvar, to svaka država radi kada je u ratu, kada se brani i to je ta bitna razlika. Kada imate kriznu situaciju u miru, nema cenzure. Ako to radite, uništiće vas. Ako nešto skrivate od medija, oni će to saznati pa ćete imati problem. Ne smijete ići propagandom, morate ići sa dvosmjernom komunikacijom”, pojasnio je Macan.
On napominje da kada imate kriznu situaciju, kao na primjer sa hranom, što se trenutno dešava u Hrvatskoj, to se ne smije odužiti.
“Kada to dugo traje, građani prestaju kupovati hranu. Dakle, u tim situacijama morate biti uvjerljivi, morate se igrati emocijama, odgovarati na ono što javnost misli. Nije bitno šta se dogodilo, nego šta javnost misli da se dogodilo. Morate im objasniti. Ne smijete ih lagati, ali ne morate cijelu istinu. Tu važnu ulogu igraju slobodni mediji, oni su kontrolori. Ako ih nema, možete lagati koliko hoćete, samo su u laži kratke noge”, dodaje Macan.
Izvor: CdM
