Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja “Vijestima” su odgovorili da su iznosi naknada od prvog jula uvećani za 8,7 odsto i iznose 76,56 eura po pojedincu, odnosno 145,55 eura za porodicu sa pet i više članova. Povodom Međunarodnog dana siromašnih, koji se obilježava 9. avgusta, kazali su da je u narednoj godini planirano donošenje novog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se unaprijedila ova oblast i poboljšao materijalni položaj korisnika socijalno zaštitnih prava.
Prema podacima Uprave za statistiku oko 22,6 odsto građana nalazi se u riziku od siromaštva, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja posjeduje samo podatke o broju korisnika koji ostvaruju prava iz socijalne i dječje zaštite.
Ta prava, pojasnili su, čine 14 materijalnih davanja i pet grupa usluga socijalne i dječje zaštite, koja se ostvaruju preko centara za socijalni rad i ustanova za smještaj korisnika. Međutim, samo jedno od tih prava, materijalno obezbjeđenje, odnosi se na siromašne, odnosno zavisi od imovinskog stanja.
”Prema podacima iz juna 2022. godine broj korisnika svih prava je 94.369, s tim da treba ukazati na to da jedan korisnik koristi više prava, pa je zato broj korisnika znatno manji. U kontekstu siromaštva možemo reći da su to korisnici materijalnog obezbjeđenja, kojih je u junu 2022. godine evidentirano 6.648 porodica koje broje 22.481 članova za čije potrebe se mjesečno izdvaja oko 672.000,00 eura. Korisnici navedenog prava u skladu sa njihovim statusom ostvaruju ili mogu ostvariti i druga prava (dodatak za djecu, troškovi ishrane u predškolskim ustanovama, naknada za novorođeno dijete, naknada po osnovu rođenja djeteta, jednokratna novčanu pomoć, subvencija za mjesečne račune za električnu energiju, ljetovanje i zimovanje za djecu određenog uzrasta i pojedina prava po drugim propisima)”, pojasnili su iz resora kojim rukovodi Admir Adrović.
Kazali su da pravo na materijalno davanje ostvaruju i lica bez utvrđenih kriterijuma u pogledu prihoda i imovine, a za njihovo ostvarivanje izdvajaju se znatno veća sredstva u odnosu na materijalno obezbjeđenje.
”Tu spadaju korisnici dodatka za njegu i pomoć, kojih je 19.768 i za koje se mjesečno izdvaja oko 1,4 miliona eura, korisnici lične invalidnine, kojih je 3.041, za koje se mjesečno izdvajaju sredstva u iznosu od oko 585 hiljada eura, korisnici svih naknada po osnovu rođenja djeteta, kojih je 5.700, i mjesečno se izdvaja oko 1,6 miliona eura, korisnici dodatka za djecu do šest godina, kojih je 37.704, i izdvaja se oko 1,15 miliona mjesečno... Navedena izdvajanja znatno će se povećati uvođenjem dodatka za djecu do 18 godine, čija je isplata planirana od 1. oktobra 2022. godine”, piše u odgovoru Ministarstva.
Istakli su da se pravo na naknadu iz budžeta socijalne i dječje zaštite ostvaruje po Zakonu o izvršenju Odluke Ustavnog suda Crne Gore, za 310 korisnica za čije potrebe se mjesečno izdvaja oko 81.000 eura, po Zakonu o obeštećenju bivših korisnica naknade po osnovu rođenja troje ili više djece za 16.038 korisnica, isplaćuje se oko 3,9 miliona i po Zakonu o povlasticama na putovanje lica sa invaliditetom za 2.044 korisnika isplaćuje se oko 370.000 eura.
”Studija materijalnih davanja - za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti”, koja je pripremljena uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, za potrebe Ministarstva rada i socijalnog staranja, pokazala je da svega deset odsto novca iz sadašnjeg sistema crnogorske socijalne zaštite dobiju materijalno ugroženi - siromašni građani.
Oni navode da je ovaj odnos krucijalni problem sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori koji ima 18 vrsta materijalnih-socijalnih davanja. Međutim samo je jedno - materijalno obezbjeđenje usmjereno na siromašne, odnosno zavisi od imovinskog stanja, dok su ostala prava kategorijska (dodatak za njegu i pomoć, lična invalidnina, porodiljska, odnedavno i dječji dodatak za svu djecu do šest godina,...) i njih ostvaruju i građani dobrog imovinskog statusa. To kako navode, “često kod laičke javnosti stvara percepciju da ‘socijalu’ primaju i bogati, građani dobrog imovinskog statusa”.
Povodom Svjetskog dana siromašnih, iz Banke hrane juče su poručili da predstavnici vlasti moraju da imaju drugačiji pristup siromaštvu, kako bi na tu pojavu prestali da gledaju kao na nešto apstraktno, svodeći siromašne na statistiku.
Predsjednica te organizacije Marina Medojević je, povodom 9. avgusta - Svjetskog dana siromašnih, poručila da se država Crna Gora mora stidjeti siromaštva svojih građana jer je, kako je navela, jako izraženo i nema mjera koje bi doprinijele da se ono smanji.
“Sa potencijalima koje imamo i malim brojem stanovnika, treba biti rijetko nezainteresovan za sudbinu socijalno ugroženih, a imati moć da mijenjaš sistem kakvu imaju ljudi na vlasti, pa da ostavili trećinu svojih stanovnika da životare”, smatra Medojević.
Ona je podsjetila da je Crna Gora Ustavom deklarisana kao država socijalne pravde, ali je, kako je kazala, to samo mrtvo slovo na papiru.
“Svim državnim funkcionerima koji su dobili stanove i kredite od države, po smiješnim cijenama i uslovima, treba naplatiti po tržišnim cijenama, a od tih para izgraditi jeftine socijalne stanove, koji bi bili dati na korišćenje licima koja su u stanju socijalne potrebe i nemaju riješeno stambeno pitanje”, smatra Medojević.
Ona je podsjetila da je ključni faktor za pad nezaposlenosti, koja je jedan od velikih uzroka siromaštva, rast privrede, povećan broj radnih mjesta u domaćim preduzećima i dolazak stranih investitora.
Medojević je kazala da polovina penzionera prima penziju manju od prosječne, od koje korisnici ni lijekove ne mogu kuputi, “a da ne pominjemo hranu i ostale račune”.
Nažalost, dodala je ona, u kategoriji siromašnih sve je više i radno aktivnog stanovništva, kao i mladih, čija je stopa nezaposlenosti u samom evropskom vrhu.
Medojević: Najmanja izdvajanja za siromašne u odnosu na ukupan budžet
Država, smatra Medojević, mora da izdvaja za socijalnu politiku i socijalnu zaštitu onoliko koliko je prosjek u Evropskoj uniji, jer Crna Gora ima najmanji procenat novca za socijalna davanja za siromašne, u odnosu na ukupni budžet.
Medojević je juče poručila da su besplatan vrtić, knjige nakon osnovne škole, školski pribor, odjeća, obuća, hrana, smještaj, grijanje, liječenje - misaone imenice za mnoge socijalno ugrožene stanovnike Crne Gore.
