Kako je kazala Tamara Miljanić, magistar sociologije (metodolog), ispred Centra za političku edukaciju, korupcija je sistemska pojava koja se prožima kroz svaku sferu društvenog života, a svi navedeni podaci nedvosmisleno ukazuju da je stepen korupcije u našoj opštini dosta visok, ali i da ima tendenciju rasta, upoređujući rezultate iz 2012. sa ovogodišnjim.
„Davanje mita za bolju zdravstvenu uslugu, nepotizam pri zapošljavanju kao i podmićivanje da bi se izbjegle kazne, jesu svakodnevnica u životima naših sugrađana. Iako se svi zajedno trudimo da pričamo i ukazujemo na negativne posledice ovog problema, ipak je naše civilno društvo dosta demoralizovano, pa je svijest o ovoj društvenoj pošasti još uvijek na niskom nivou“, prezentovala je Miljanić rezultate istraživanja.
Normativni okviri za suzbijanje korupcije, kako dodaje, postoje i ničim nijesu dovedeni u pitanje.
„Zakonima se ne može pripisati neučinkovitost antikorupcijske politike, već činjenici da se mjere suzbijanja korupcije ne sprovode u dovoljnoj mjeri. Neophodna je odlučnost, istrajnost kao i politička volja da se stane na put ovoj sistemskoj bolesti društva. Ovim istraživanjem smo dali polazne osnove za dalji rad i ukazali na ključne tačke od kojih treba započeti ova borba“, istakla je ona.
Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 250 ispitanika starijih od 18 godina, a kada se uporede podaci koji su dobijeni ovim istraživanjem sa onim iz 2012. godine, najveće odsupanje je, kaže, kod sektora tužilaštvo, gdje se nepovjerenje ovom sektoru ističe porastom u odnosu na 2012. godinu. Upravo ova odstupanja i podaci mogu nam, kako naglašava, pomoći da osmislimo dalju strategiju borbe protiv korupcije.
„Iako smo već uvidjeli da je stepen korupcije dosta visok, nasuprot tome, raduje nas činjenica da većini ispitanika - 67.7 odsto, niko nije ponudio protivpravno novac za vršenje određene usluge, u poslednjih 12 mjeseci. Od onih koji su imali takvo iskustvo - 10,4 odsto, gotovo pa svi su odbili da daju novac. Tek 1,6 odsto njih se upuštilo u ovu protivpravnu radnju“, pojašnjava ona dodajući da su građani Nikšića djelimično upoznati sa načinima na kojim mogu prijaviti korupciju - 44,8 odsto je odgovorilo da zna, dok ostali ili ne znaju ili nijesu sigurni.
„Jednak broj sugrađana se izjasnio da bi - 15.1 odsto, ali i da ne bi -15.6 odsto prijavio korupciju, da ima neke informacije o istoj. Jasno je da ispitanici nemaju jasno izgrađen stav, za koji bi se borili. Od onog procenta koji bi, najprije bi prijavili korupciju Agenciji za borbu protiv korupcije, a zatim medijima. Kada je riječ o ovom problemu, statistika govori na najmanje povjerenja uživaju neki drugi državni organi, tužilaštvo, ali i NVO sektor“, dodala je Miljanić.
Jelena Milić, kordinator projekta ispred „Defendologije, kazala je nešto više o projektu „Korupciju na nultu opciju“ kroz koji je sprovedeno ovo istraživanje.
Problem koji se pokušava riješiti jeste, kako kaže, mali stepen javnosti i transparentnsti rada lokalne samouprave kao i nizak stepen zainteresovanosti građana Nikšića u funkcionisanju rada lokalne samouprave.
„Specifičnost problema ogleda se u tome što kontinuitet jedne te iste političke strukture u vršenju vlasti stvara dobre pretpostavke za stvaranje korupcije pogotovo one koja se naziva sistemska. Naše učestvovanje u rješavanju ovog problema jeste sprovođenje niz aktivnosti kroz srednje škole, Filozofski i Filološki fakultet, NVO sektor i medije gdje želimo uključiti prvenstveno mlade ljude,kroz radionice, tribine i okrugle stolove, a zatim preko portala „Onogošt“ i što veći broj građan,a jer ćemo omogućiti i anonimnu mogućnost prijavljivanja problema koji bi kasnije bio ispitan kroz forme novinarskog istraživanja“, navela je ona.
Problem javnosti i transparentnosti rada lokalne samouprave jeste u direktnoj vezi sa prioritetima ovog projekta koji se odnosi na suzbijanje korupcije na što je moguće manju mjeru i jačanju vladavini prava, kao i javnosti i transparentnosti rada lokalne uprave u procesu pristupanja Evropskoj uniji.Takođe, projekat se uklapa u specifične ciljeve koji se odnose na što veće uključivanje građana u rješavanju ovog problema.
„Ono što smatramo da će se promijeniti jeste prije svega drugačiji pristup građana u komunikaciji sa organima lokalne uprave. Kad ovo kažemo, mislimo prije svega da će se razviti svijest da je lokalna samouprava običan servis građana, a ne birokratski mehanizam. U tom pogledu bitno je da postoji jasna i precizna inicijativa prema organima lokalne samouprave, kako u pogledu običnog građanina, tako i u pogledu grupe građana, medija, nevladinih organizacija, političkih partija i slično. Kroz ovu formu dijaloga svih značajnih i relevantnih instanci mislimo da će običan građanin dobiti snažan vjetar u leđa i podršku u svojoj antikoruptivnoj inicijativnosti prema lokalnoj samoupravi“, zaključila je ona dodajući da projekat traje od aprila do oktobra.
Ovo istraživanje sprovedeno je u sklopu projekta „Korupcija na nultu opciju“ koji realizuje NVO Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore “Defendologija”“, a podržan je kroz program „Smjestimo korupciju u muzej“. Sprovodi se u saradnji sa Centrom za političku edukaciju, a finansira ga Evropska unija. Ovaj projekat je podržan kroz program Centra za građansko obrazovanje.
