Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) stavila je potpis na "zelenu dozvolu" za projekat na lokaciji koja se, prema navodima mještana, suštinski razlikuje od one za koju je uopšte podnijet zahtjev i za koju je prethodno donijeto rješenje o potrebi izrade elaborata, navode oni.
"Upravo to, uz brojne druge pravne i proceduralne 'vratolomije', desilo se u slučaju izdavanja rješenja o saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu vjetroelektrane Bijela (Šavnik) i dalekovoda dugog oko 80 kilometara. Zbog težine povreda zakonskih i proceduralnih normi u davanju 'zelene dozvole' za Vjetro park Bijela, imamo osnovanu sumnju na nezakonite uticaje, zloupotrebu položaja i druga djela koja mogu biti predmet krivičnog gonjenja, zbog čega ćemo podnijeti i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT)", navode iz GI "Spasimo Brezna".
Mještani pivskih sela Brezna u opštini Plužine i Duži u opštini Šavnik podnijeli su žalbu na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine od 26.12.2025. godine.
U žalbi, kojom se traži poništenje rješenja o saglasnosti, navodi se da pobijano rješenje tretira suštinski različitu lokaciju od one za koju je Agencija svojim rješenjem od 20.12.2024. utvrdila potrebu za izradom elaborata i koja je bila na javnoj raspravi u maju 2025. godine.
"U obrazloženju rješenja, Agencija navodi da je usvojila zahtjev investitora firme Alcazar Energy Partners (Vjetro park Bijela) za promjenom trase u selima Duži i Brezna, što bi, i da se radilo samo o tome, takođe bilo nezakonito. Detaljna analiza promjena u obuhvatu projekta, zasnovana na uporednom pregledu javno objavljenog obuhvata za javnu raspravu (maj 2025), pobijanog rješenja (26.12.2025) i ‘inoviranog’ elaborata (decembar 2025), pokazuje da je radikalno izmijenjen obuhvat katastarskih parcela u svim katastarskim opštinama na prvobitno predstavljenoj lokaciji vjetrogeneratora i dalekovoda, te da su, čak, ubačene dvije nove katastarske opštine. U rješenju o saglasnosti koje je izdala EPA, pojavljuje se najmanje 142 potpuno novih katastarskih parcela kojih nema u rješenju o potrebi izrade elaborata", navode iz GI "Spasimo Brezna".
Agencija je, u skladu sa zakonskom regulativom, kako dodaju, bila dužna da sprovede novu proceduru odlučivanja o potrebi izrade elaborata za ovako izmijenjen projekat, da novi obuhvat dostavi javnosti na uvid i organizuje novu javnu raspravu.
"Umjesto toga, radikalno izmijenjenu lokaciju projekta pokušala je da "zabašuri" rečenicom o prihvatanju "malih izmjena" na zahtjev investitora", navodi se u saopštenju.
Komisija za procjenu uticaja, formirana 22.06.2025. godine sačinila je Izvještaj o ocjeni elaborata, kojim elaborat nije prihvatila, uz uvažavanje svih primjedbi mještana Brezana.
Agencija, međutim, nije obavijestila mještane Brezana kao podnosioce primjedbi o zaključcima Komisije, niti je objavila Izvještaj Komisije i razloge prihvatanja ili odbijanja primjedbi, suprotno čl. 22 i čl. 24 st. 5 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, ističu iz GI.
"Jedna od primjedbi bila je da je investitor Alcazar Energy u svoj elaborat uvrstio brojna privatna imanja na trasi dalekovoda i naveo da je sa svima sklopio ugovore o zakupu. U tom momentu, ne samo da nije imao ugovore o zakupu, nego niko od mještana nije znao ništa o projektu niti o tome da je neko ‘prisvojio’ njihovu imovinu", navodi se u saopštenju.
Dodaju da se u elaboratu na koji je Agencija dala saglasnost, ponovo nalaze brojne privatne parcele koje su uvrštene bez znanja i saglasnosti vlasnika da njihova imovina bude dio elaborata.
"Time se elaborat i rješenje zasnivaju na lažnoj pretpostavci da su imovinsko-pravni odnosi riješeni ili se mogu smatrati riješenim, što je suprotno Zakonu i obavezi da se utvrde stvarne, a ne hipotetičke činjenice i da se sagledaju stvarni uticaji na imovinu i stanovništvo", navode iz Građanske inicijative.
Iz GI "Spasimo Brezna" ističu da se žalba zasniva na brojnim radnjama i propuštanjima radnji Agencije, u ovom slučaju obrađivača Milana Vlahovića, za koje smatraju da nijesu u skladu sa zakonom, te da očekuju da rješenje koje je zasnovano na brojnim povredama bude poništeno.
Podsjećaju da se skoro godinu dana bore da spriječe uništenje svojih imanja i domova gradnjom međunarodnog energetskog čvorišta i brojnih dalekovoda koji se "crtaju" kroz naseljena mjesta, preko njihovih imanja, kuća i turističkih objekata, u skladu sa željama i interesima investitora.
Podsjećaju i da je, kako tvrde, Alcazar Energy Partners, odnosno njihova crnogorska firma Vjetro park Bijela, pokušala da sakrije svoj projekat, dalekovod i svoje namjere od mještana, da je pokušala da javne rasprave prođu ispod radara lokalne zajednice, slala geometre da premjeravaju imanja bez znanja vlasnika, kao i emisare kod najranjivijih mještana da ih ubjeđuju i zastrašuju tvrdnjama da će im zemlja biti oduzeta eksproprijacijom ukoliko je sami ne ustupe.
U maju prošle godine, mještani su, kako navode, otkrili da je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) u dokumentaciji dostavljenoj Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) prikazao netačne i obmanjujuće podatke o lokaciji i okruženju planiranog energetskog čvorišta, tvrdeći da u krugu od 2 km od planirane lokacije nema nijedna kuća, na osnovu kojih je odobrena kreditna podrška za 400kV trafostanicu kao centar međunarodnog energetskog čvorišta u centru sela koje živi od turizma i poljoprivrede. U toku je žalbeni postupak pred nezavisnim EBRD tijelima IPAM i OCCO.
"Moraju znati da nećemo dozvoliti da nam unište selo, imovinu, živote i budućnost. Ukoliko bi napravili to što su isplanirali, to bi za nas značilo tihi genocid i faktičko prisilno raseljavanje cijele ljudske zajednice u Breznima. Takva energetska čvorišta, kakvo nam sprema CGES, zajedno sa dalekovodima privatnih energetskih kompanija koje mještani doživljavaju kao tajkunske projekte, u civilizovanim državama prave se na otvorenim morima i potpuno pustim predjelima – a mi ćemo i životima braniti naš goli opstanak", poručuju iz Građanske inicijative "Spasimo Brezna".
