Psihoterapeutkinja Stela Burzanović ističe da se ta problematika odražava negativno, kako u poslovnoj sferi tako i u privatnom životu građana, piše Gradski portal.
Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije od tri do 12 odsto mladih ima ozbiljan psihički poremećaj, a 20 odsto i neki od oblika problema u ponašanju.
U Crnoj Gori oboljenja poput depresije i anksioznosti porasla su za 40 odsto, ističu stručnjaci. Anksiozna stanja, objašnjavaju, dovode do raznih oblika nasilja, a mentalnim oboljenjima u najvećoj mjeri izložena su djeca.
„I upravo kada se desi neki vid nasilja porodica je prva na udaru, da se isprati ako je dijete nasilnik, kakvo je bilo djetinjstvo kakvi su bili odnosi, jer djeca uče po modelu da li je pratio neki model ponašanja tokom svog rasta i razvoja“, kazala je Stela Burzanović, psihološkinja poslovne psihologije.
Posljednji podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na povećan broj mladih sa problemima u ponašanju – da 60 odsto njih u Crnoj Gori doživljava neki oblika nasilja u porodici, koje nije jedina posljedica povećanih depresivnih i anksioznih oboljenja, kaže Burzanović.
U prethodnih pet godina pred Osnovnim sudom u Podgorici donijeta je samo jedna presuda za slučaj mobinga, odnosno zlostavljanja na poslu.
„Mora da se otvoreno govori mora otvoreno da se radi na tome da se suzbije bilo koji vid nasilja na samom poslu, na poslu su jako važni međuljudski odnosi jer je tu naša produktivnost bitna i produktivnost na samom poslu“, kazala je Burzanović.
Građani smatraju da se njihova prava na radnom mjestu ne poštuju.
Podaci koji ukazuju na visoku stopu oboljenja od depresije i anksioznosti, dovoljno govore o opštem mentalnom zdravlju građana Crne Gore što, poručuje Burzanović, zahtijeva sistemsko uvođenje kako porodične tako i poslovne psihoterapije.
