"Za to dugo trajanje, mislim da ima objektivnih i subjektivnih razloga. Objektivni su prostorni, tehnički i personalni. Prema nekim istraživanjima, pokazalo se da je značajan broj odlaganja bio zbog optuženih i zbog sudija. Vjerujem da bi se nekim dodatnim zalaganjem, koncentracijom postupaka - dokaza, rigoroznijim kažnjavanjem i sprječavanjem zloupotrebe procesnih pravila, radilo u pravcu povećanja efikasnosti rada u tom odjeljenju", istakao je Korać.
Kaže da bi trebalo izmijeniti neke odredbe Zakona o krivičnom postupku.
"Slučaj Vesne Medenice je konkretan. Jednom boljom organizacijom i planiranjem suda, tome bi se moglo stati na put", smatra Korać.
"Sudski savjet je raspisao osmi oglas za izbor predjsednika Vrhovnog suda i nikako ne može niti hoće da utiče na izbor predsjednika Vrhovnog suda", kaže Korać koji očekuje od Vrhovnog suda da izabere predsjednika.
Ipak, dodaje, nijesu sigurni ni da će sada do toga doći.
"Mi radimo svoj posao i nijedan oglas nije ostao a da nije objavljen. Bilo bi poželjno da glasaju kako god hoće, mi ne želimo da im ukažemo kako da glasaju", istakao je Korać.
Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković kaže da je neshvatljivo da 17 sudija Vrhovnog suda ne može da predloži jednog kandidata.
"V.D. stanje traje skoro dvije godine... Neshvatljivo je da 17 sudija Vrhovnog suda ne može da predloži jednog kandidata. Imperativ je svih da se izabere predsjednik Vrhovnog suda. Željno čekamo izmjene zakona da se konačno riješi ovo pitanje", kaže Iličković.
On nije imao informaciju da li se neko prijavio na oglas za izbor kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.
Korać je ocijenio da stanje u crnogorskom pravosuđu može biti bolje.
"Ažurnost ostaje na istom nivou efikasnost pada. Razlog za to je nedostatak sudija. Ne javlja se dovoljan broj kandidata za sudije pa se sudstvo i Sudski savjet nađe da ne može da obezbijedi drugog sudiju, niti da nekog sudiju pošalje na drugo mjesto bez njegove saglasnosti. To stvara probleme za popunjavanje u pravosuđu. Zanimljivo je da nema interesovanja za rad u pravosuđu, što je nekad bio potpuno drugačiji proces", istakao je Korać.
Kaže da je saglasan da sudstvo na putu CG ka EU može biti neki kamen spoticanja, ali smatra da mora biti odgovornosti na svim organama vlasti.
"Bez odgovornosti nema dobrog obavljanja posla. I sud i sudije istovremeno treba da su odgovorni i otvoreni prema javnosti i više nego što jesu. Imamo 50 sudija na 100 hiljada stanovnika. Istina, imamo i mnogo predmeta i sudija koji ne prate sve standardne za rad sudstva", kazao je Korać.
Na pitanje zašto u posljednih godinu dana niko nije pokrenuo pitanje odgovornosti za evidentno loš rad, Dražen Medojević odgovara:
"Pokretanje odgovornosti sudija je isključivo u nadležnosti Vrhovnog suda. U svim tim anomalijama mislim da se izlazi iz okvira Sudskog savjeta. Tu treba sveobuhvatna akcija i izvršne i zakonodavne vlasti. Tu treba opšta mobilnost na nivou cjelokupne zajednice i društva. Radimo sve što je u našoj moći, biramo najbolje kandidate, nema više "e ovaj će da prođe". Moraju se mijenjati Zakoni. Predsjednici sudova, predsjednik Vrhovnog i Apelacionog suda, svi elementi treba da se pokrenu, mnogo je složeno", istakao je Medojević.
Korać naglašava da je ovaj Sudski savjet, u ovom sastavu, čvrst u stavu i dosljedan u praksi da će birati za sudije samo one koji ispunjavaju Zakonom propisane uslove.
"Svaki član Sudskog savjeta ocjenjuje svakog kandidata u po četiri elementa. O svim činjenicama vodimo računa", zaključio je Korać.
Članica Sudskog savjeta Sanja Konatar kazala je na današnjoj konferenciji za medije da je Sudskom savjetu dat rok do 24. aprila da okonča izbor predsjednika Vrhovnog suda.
