Prema podacima iz izvještaja Ćirović za 2023. godinu, ukupno je iz budžeta za sve sporove potrošeno 14,14 miliona eura, a u strukturi odliva čak 76 odsto odnosi se na radne sporove. U istom periodu primljeno je 19.000 predmeta, od čega više od 13.000 po tužbama zaposlenih u javnom sektoru.
Višemilionske iznose koje država godinama plaća zbog radnih sporova, uključujući i sudske i troškove izvršenja, još prije osam godina problematizovala je Državna revizorska institucija (DRI) iznoseći podatak da je od 2012. do 2015. na sporove potrošeno 71 milion eura, od čega veći dio na radne. Da situacija ni danas nije značajno bolja govori i posljednji izvještaj Zaštitnice, zbog čega će se ovom problematikom DRI ponovo baviti.
''DRI će ponovo sprovesti reviziju državnih organa u vezi sa radnim sporovima, imajući u vidu da nije napravljen značajan pomak u odnosu na raniji nalaz'', kazao je Pobjedi senator dr Branislav Radulović.
Ćirović objašnjava da pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, državne organe predstavljaju njihovi zastupnici, te da u njima nema dodatnih troškova. Ipak, ti se troškovi mogu uvećati ukoliko se novac ne isplati na osnovu sporazuma, već se dozvoli prinudna naplata.
''Prošle godine su svi sporovi riješeni pred Agencijom, u pitanju je vipe od stotinu pokrenutih postupaka, ali ne raspolažemo tačnim iznosom isplaćenih sredstava, s obzirom na to da se u Ministarstvu finansija može dobiti samo ukupan odliv za budžetsku jedinicu'', navela je Ćirović.
Ćirović i ranija zaštitnica Dragana Đuranović godinama su ukazivale da institucije moraju primjenjivati zakone i svakom zaposlenom isplaćivati zagarantovane zarade i naknade koje im pripadaju, kako bi se prava zaposlenih ostvarivala bez tužbi.
''Na taj način bi se drastično smanjio broj radnih sporova. Sa druge strane, kada je riječ o problemu neizvršavanja pravosnažnih sudskih odluka u roku, već prinudna naplata iz budžeta Crne Gore, to predstavlja nepotreban odliv u vidu kamata i troškova izvršenja'', ukazuje Ćirović.
U izvještaju se navodi da su i prošle godine zaposleni u javnoj upravi državu tužili zbog prekovremenog i rada tokom praznika, minulog rada, neiskorišćenog odmora, graničnog i specijalnog dodatka, naknada za odvojeni život, za terenski dodatak, za razliku u zaradi, za faktički rad, poništaj odluke o prestanku radnog odnosa i drugo.
''Sa najviše zaposlenih su ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova i na prvom mjestu su po broju utuženja, kada su u pitanju državni organi. Radi se o postupcima za koje, izgleda, da će nastaviti da budu najbrojniji'', stoji u izvještaju Ćirović.
