To je 145 prosječnih zarada, koje su se u 2020. kretale od 520 do 527 eura, odnosno 344 minimalca od 222 eura.
Po ovoj računici, crnogorskim građanima sa prosječnim primanjima trebalo bi 12 godina da zarade ovaj iznos, a onima koji primaju minimalac 28 godina.
“Prema podacima kojima Uprava prihoda i carina raspolaže, najveća neto zarada isplaćena za obračunski period od januara do decembra 2020. iznosila je 76.427,23 eura (bruto iznos sa obračunatim i prijavljenim porezima i doprinosima je 114.070,50 eura), a isplaćena je rezidentnom licu zaposlenom u djelatnosti gajenja grožđa”, kažu u Upravi prihoda.
Pošto se radi o vinogradaru, za pretpostaviti je da je to novac od prodaje grožđa, ili vina i da je sve naplatio odjednom. A to bi se onda moglo podijeliti na 12 mjeseci, što iznosi 6.368 eura mjesečno neto, odnosno 12 hiljada sa doprinosima. I na ovaj način, to je jedna od najvećih plata u Crnoj Gori.
Zanimljivo je da je prošla godina, u kojoj je pandemija korona virusa negativno uticala na poslovanje u većini sektora, bila izuzetno povoljna za uzgajivače grožđa budući da su zaposleni u vinogradarstvu primili sedam od deset najvećih mjesečnih plata.
Sve zarade isplaćene su domaćim građanima, a ne strancima.
Zaposleni u oblasti monetarnog poslovanja dobio je 70.255 eura neto, odnosno 104.859 eura bruto, što je druga po visini najveća isplaćena zarada u prošloj godini. Kako je očito riječ o bankaru, ne možemo da dijelimo na 12 mjeseci, kao kod vinogradara, jer bankari uz ovakav bonus imaju i redovna mjesečna primanja.
Sedam hiljada manje primio je vinogradar, kojem je isplaćeno 63.008 eura neto, odnosno 94.042 eura sa doprinosima. Njegova bi mjesečna zarada bila 5.250 eura neto, odnosno 7.836 eura bruto.
Njegov kolega je u jednom mjesecu naplatio godišnji rad sa 61.174 eura, neto, odnosno 91.305 eura bruto, što je četvrta po redu najveća plata lani. To je mjesečna plata od 5.097 eura neto i 7.608 bruto.
Peta najveća neto zarada vinogradara je bila je 60.284 eura (89.976 eura bruto), odnosno 5.023 eura neto ili 7.498 bruto; šesta 59.989 eura neto (89.537 eura bruto) ili mjesečno 4.999 eura neto i 7.461 euro; sedma 58.041 euro neto (86.629 eura bruto), ili 4.836 neto ili 7.219 eura neto, a osma 53.477 eura neto (79.816 eura bruto), što zunači 4.456 eura neto i 6.651 euro bruto i sve su, takođe, isplaćene vinogradarima.
Ni bankari nijesu što su bili prije krize, pa je tek devetu najveću zaradu primio jedan od zaposlenih u jednoj od 12 domaćih banaka. Ta je plata bila 52.736 eura neto, odnosno 78.711 sa doprinosima.
Desetu po visini platu primio je neko iz Montenegro erlajnza, SMATSA-e, ili Aerodroma CG, jer se u Upravi prihoda vodi kao zaposleni u vazdušnom saobraćaju. Gdje god radio, naplatio je 52.468 eura neto, odnosno 78.310 bruto. Ni ova se zarada ne može dijeliti na 12 mjeseci, jer se očito i ovdje radi o bonusu, ili otpremnini.
“Navedeni iznosi isplaćeni predmetnim licima samo u jednom mjesecu, te se ne može zaključiti da se radi o redovnom mjesečnom primanju zaposlenih, već o otpremnini, bonusu ili nekom drugom obliku ličnog primanja, iako su isti unijeti u IOPPD obrasce pod šifrom 1-zarade, pa se kao takvi i vode u našem sistemu”, upozorili su u Upravi prihoda.
Najveća plata u Crnoj Gori u 2018. godini iznosilaje 60.040 eura, dok je za 2019. objavljena najveća zarada samo u prvom kvartalu, koja je iznosila 54.400 eura.
Ove godine Ministarstvo finansija je saopštilo da neće određivati maksimalnu zaradu na koju se plaćaju doprinosi, kao ranijih godina. Taj se limit svake godine kretao oko pet hiljada eura neto mjesečno, a ostatak se vraćao zaposlenom, odnosno firmi.
