To su zaključci analize ključnih činilaca koji utiču na rezultate učenika na PISA testu u Crnoj Gori.
Meta analiza koju je potpisao samostalni savjetnik u Odsjeku za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema Zavoda za školstvo Crne Gore mr Zoran Lalović pokazuje da PISA ne prepoznaje predmete kao što su biologija, fizika, hemija i slčno, već integrisano znanje prirodnih nauka.
Treba pojačati kvalitet nastave
"Nastavnici skreću pažnju na veliki broj predmeta (posebno u VII (14), VIII(14) i IX(13) razredu), a poseban je problem horizontalne neusklađenosti programa, što rezultira predmetnom izolovanošću i parcijalizacijom znanja – učenici teško povezuju zanje npr. iz biologije i hemije kako bi ga koristili u realnim situacijama (Zavod za školstvo, 2022)", piše u dokumentu.
Kako navode, jedan čas nedjeljno nije dovoljan za realizaciju svih programom predviđenih aktivnosti učenja (učenje novog, ponavljanja, sistematizacija i sl).
"Kada nedostaje vremena nastavnici se prvo odriču onih aktivnosti koje se odnose na učenike (na učenje) i opredjeljuju se za predavanje kao vremenski najefikasniji metod prenošenja znanja (Zavod za školstvo, 2022). Reformom obrazovanja 2017. godine pokušalo se rješavanje ovog problema, ali neuspješno", ističe autor analize.
Opterećenost i zamor učenika, kako ocjenjuje, ne mogu se rješavati smanjivanjem broja časova i redukovanjem sadržaja programa (preko mjere).
"Pokazalo se da smanjenje broja časova, preko mjere, uzrokuje pad kvaliteta nastave (u nedostatku vremena nastavnici se okreću predavanju); redukovanje sadržaja programa, preko mjere, uzrokuje pojavu tzv. skrivenog kurikuluma (nastavnici se osjećaju odgovornim, pa diktiranjam popunjavaju „praznine“ u znanju učenika). Zamor i opterećenost učenika su posljedica jednolične i pasivne nastave, pa je vrijeme učenja zapravo prilika za povećanje kvaliteta nastave – aktivna nastava traži vrijeme", pojašnjeno je u dokumentu.
Uče doslovno i bez razumijevanja
Lalović primjećuje da način kako učenici uče, nije u skladu sa zahtjevima PISA testa te da u većini naših učionica, najveći dio vremena učenici provode slušajući predavanja nastavnika, a obično uče kod kuće uz pomoć udžbenika, i to najčešće doslovno – to je posebno karakteristično za predmetnu nastavu.
Potvrdu ove teze nalazimo u rezultatima PISA testa.
Navodi da je činjenica da više od 50% (i čak i do 60%) učenika, u tri posljednja ispitivanja na PISA testu, nijesu dostigli elementarni nivo (2) koji zahtijeva razumijevanje eksplicitno datih informacija i njihovu primjenu u jednostavnim i očiglednim situacijama, te da samo neznatan procenat učenika (1,6%, 1% ili manje), uspiju da dostignu nivoe 4 i 5 koji zahtijevaju kreativnost, kritičku analizu i evaluaciju, jasno ukazuju da je nastava u našim školama usmjerena prije svega na prenošenje i reprodukciju znanja (da nema uticaja na razvoj viših kognitivnih sposobnosti: rješavanja problema, kreativnog i kritičkog mišljenja).
Istraživanje ZUNSA-a i Zavoda za školstvo (2021) pokazalo je da iz udžbenika najveći broj učenika uči doslovno (63.6%), čita lekcije i ponavlja sve što je napisano.
"Značajno manje učenika iz udžbenika uči sa razumijevanjem (27.9%) tako što podvlači i izdvaja najvažnije djelove lekcije, a najmanje učenika, tek 7.9%, uči onako kako se očekuje – odgovara na pitanja, rješava zadatke i pravi vlastiti pregled lekcije. Doslovno učenje je domunatan oblik učenja bez obzira na predmet, a posebno je zabrinjavajuće da postoji povezanost između doslovnog učenja i boljeg uspjeha učenika. Učeći na ovaj način, bilo u školi ili kod kuće, učenici se rijetko susreću sa aktivnostima i zadacima koji zahtijevaju više oblike mišljenja, pa je onda i očekivano da nemaju uspjeh kada se nađu pred zadacima koji zahtijevaju kritičku analizu, kreativnost i primjenu znanja", naveo je Lalović u analizi.
Kada je u pitanju hipoteza da naši učenici nijesu motivisani da pokažu šta znaju/mogu na PISA testu, autor analize je objašnjava time da škola intencionalno ne izgrađuje kod učenika želju za znanjem, odgovornost, upornost i sl., a moglo bi se reći da djeluje i suprotno.
Kako u dokumentu piše interesovanje učenika za školu i učenje opadaju sa godinama provedenim u školi.
"U istraživanju Zavoda za školstvo (2023) samo četvrtina učenika je izabrala tvrdnju – interesuje me ono što učim u školi. Na drugoj strani je 20% učenika koji tvrde da ih uopšte ne interesuje škola. Najveće interesovanje za školu je kod učenika VI i VII razred (39.2%), a najmanje kod učenika završnih razreda srednjih škola (14,4%). U završnim razredima srednjih škola, više je onih koje ne interesuje škola, nego onih koji su zainteresovani za ono što uče u školi", ističe se u analizi.
Primijetili su i da pasivan položaja učenika u nastavi ne daje priliku da učenici razviju autonomiju, odgovornosti, sposobnost donošenja odluka, izražavanja emocija i slično.
"Najveći broj nastavnika nije svjestan činjenice da način na koji obrazuju, u isto vrijeme i vaspitava tj. da predavačka nastava i pasivan položaj učenika u nastavi, ostavljaju učenicima malo prostora za razvoj autonomije, odgovornosti, sposobnosti donošenja odluka, za izražavanje vlastitog mišljenja, saradnju ili planiranje vlastitih aktivnosti, a još manje za izražavanje osjećanja, analiziranje vlastitih i tuđih emocija i razvoj empatije i slično", piše između ostalog u analizi.
Podsjetnik na najgore rezultate PISA testiranja
PISA testiranje iz 2022. godine ostaće upamćeno po tome što su naši učenici ostvarili gore rezultate nego ikad prije. Iz resornog ministarstva to su ocijenili kao crveni alarm za crnogorsko obrazovanje.
Crnogorski petnaestogodišnjaci su u segmentu naučna pismenost na 62. mjestu, čitalačka na 56, a matematička na 54. mjestu.
PISA je sistem rangiranja obrazovnih standarda za petnaestogodišnjake, koji je uvela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
