Primjećuje veće interesovanje za Nikšić kao destinaciju i veću vidljivost grada na međunarodnim turističkim događajima.
“U 2026. godini posebno smo usmjereni na to da titulu ne posmatramo samo kao kulturno priznanje, već kao snažan alat za promociju čitave turističke ponude grada. To smo, između ostalog, pokazali predstavljanjem Nikšića kao Evropske prijestonice kulture na svim međunarodnim sajmovima na kojima je TO Nikšić nastupila u poslednjih godinu dana”, saopštio je on.
Da Nikšić bilježi rast turističkog prometa pokazuju i brojke. Prema podacima TO, u avgustu 2025. godine registrovano je 3.080 dolazaka i 5.615 noćenja, dok je u istom mjesecu ove godine evidentirano 3.806 dolazaka i 7.999 noćenja.
Ipak, Barać naglašava da se ovi rezultati ne mogu pripisati isključivo tituli EPK, budući da na turistička kretanja utiče više faktora.
“U ovom trenutku bilo bi neozbiljno iznositi precizan iznos i reći da je, na primjer, toliko i toliko eura već direktno posljedica titule. Za takvu procjenu potrebno je imati metodologiju koja će odvojiti efekat titule od drugih faktora koji utiču na turizam. Ono što možemo očekivati jeste da ekonomski efekat bude mnogo širi od hotelskog smještaja. Veći broj gostiju znači veću potrošnju u restoranima i kafićima, veću tražnju za lokalnim proizvodima, vodičima, transportom, trgovinom, kulturnim sadržajima i izletima. Zato ćemo efekat titule posmatrati kroz više pokazatelja broj dolazaka i noćenja, prosječnu dužinu boravka, potrošnju turista, popunjenost smještaja, broj novih turističkih proizvoda i aktivnosti privatnog sektora”, kazao je Barać.
Od kulturne ponude do novih turističkih ruta
Titula je, ističe, dodatno otvorila prostor da kulturnu ponudu povežemo sa onim što Nikšić već ima - prirodom, istorijom, gastronomijom, industrijskim nasljeđem i načinom života.
“Jedan od pravaca jeste razvoj tematskih ruta koje bi posjetiocu omogućile da Nikšić ne doživi samo kroz jednu atrakciju, već kao cjelinu. To mogu biti kulturno-istorijske ture kroz grad, rute industrijskog nasljeđa, programi koji povezuju muzeje, galerije i kulturne institucije sa prirodnim lokalitetima, kao i aktivni turizam na području nikšićkih jezera i planinskih predjela. Već imamo iskustvo u kreiranju novih turističkih proizvoda kroz prekogranični projekat „Zelene oči“, koji povezuje Nikšić sa Novim Pazarom i drugim partnerima i uključuje turističku rutu, turistički info-punkt, aktivnosti na Krupcu, digitalnu aplikaciju i pilot-ture”, kazao je Barać.
Smještajni kapaciteti pred izazovom 2030. godine
Uz promociju i razvoj ponude, važan izazov predstavlja i priprema smještajnih kapaciteta za 2030. godinu. Prema podacima Turističke organizacije, Nikšić raspolaže sa oko 1.400 kreveta, od čega je približno 700 u hotelima, a 700 u privatnom smještaju.
Barać, foto: Portal Onogošt
Barać ocjenjuje da postojeći kapaciteti mogu odgovoriti na redovnu turističku tražnju, ali da događaji velikog međunarodnog karaktera zahtijevaju dodatno planiranje i razvoj različitih kategorija smještaja. To podrazumijeva, kako pojašnjava, unapređenje privatnog smještaja, ruralnih domaćinstava i manjih, autentičnih objekata, ali i povezivanje Nikšića sa smještajnim kapacitetima okolnih destinacija.
„Naš cilj nije da 2030. godine samo ‘primimo’ veliki broj gostiju, već da ih zadržimo više dana i da im ponudimo dovoljno sadržaja da potrošnja bude raspoređena na hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovinu, kulturu, izlete i lokalne proizvođače“, poručio je Barać.
Za Nikšić će, međutim, pravi uspjeh titule biti određen onim što ostane nakon 2030. godine.
„Najveća vrijednost nije samo povećanje broja turista tokom 2030. godine. Najveća vrijednost biće ako titula promijeni način na koji se Nikšić pozicionira i ako ono što izgradimo za 2030. ostane gradu i nakon 2030. godine“, kazao je Barać, podsjećajući da se koncept Nikšića 2030. zasniva na ideji „Otvorenog grada“.
Za posjetioce koji prvi put dolaze u Nikšić preporuka je da gradu posvete najmanje dva dana.
Na pitanje šta turista koji prvi put dolazi u Nikšić zbog EPK treba da vidi i doživi, Barać odgovara.
"Treba da obiđe istorijsko jezgro grada i upozna njegovu specifičnu urbanističku strukturu, posjeti kulturne institucije i lokalitete koji pričaju priču o istoriji Nikšića. Posebno bih preporučio područje Bedema, muzejske i galerijske sadržaje, kao i prostor oko Dvorca kralja Nikole. Zatim bih ga poveo van centra do Trebjese i nikšićkih jezera, prije svega Krupca, a u zavisnosti od sezone i interesovanja i prema drugim prirodnim lokalitetima u opštini. Ali ono što bih posebno preporučio jeste da doživi Nikšić kroz ljude i atmosferu grada - gastronomiju, lokalne proizvode, kulturne događaje, muziku i festivale. Evropska prijestonica kulture ne treba da bude samo niz objekata koje ćete fotografisati. Ona treba da bude iskustvo grada.
Naša ideja je da gost koji dođe zbog Evropske prijestonice kulture ode iz Nikšića sa osjećajem da je upoznao jedan autentičan evropski grad, a ne samo još jednu turističku destinaciju", poruka je Baraća.
