Okrugli sto ovog tipa održan je i u Pljevljima i Beranama, a u okviru projekta Održivo upravljanje šumama za sve’’, koji partnerski sprovodimo sa NVO Župa u srcu.
Kao jedan od uvodničara, Darko Ašanin iz Uprave za šume – Područna jedinica Nikšić rekao je da je tema šumskih požara ''nažalost uvijek aktuelna'' i pritom naveo zvanične podatke o šumskim požarima na terirotiji opštine, ali i uzroke njihovog nastanka.
''Globalne klimatske promjene dijelom su uslovile pojavu požara. Međutim, čovjek je glavni uzročnik šumskih požara. Najgore je što strada i podmladak šume, stabla koja tek treba da dostignu zenit. Tu su i nemjerljivi efekti po zagađenost životne sredine, promjene pejzaža, negativni uticaji na turističku ponudu'', naveo je on i naglasio da problem traži sistemski odgovor.
Kao jedan od predloga, koji se pokazao učinkovitim u Turskoj, Ašanin je spomenuo sistem kamera koji detektuje inicijalni požar.
''Informacija odmah dolazi do jedinstvenog centra, odakle se šalje dalje helikopterskim i avio-jedinicama koje odmah reaguju'', ukazao je Ašanin dodajući da otkup sporednih šumskih proizvoda predstavlja ključni razlog podmetanja požara.
Za Vojina Strikovića iz Opštine Nikšić, važno je pojačati edukaciju na svim nivoima.
''Požari su ekološka katastrofa. Od jednog zapaljenog drveta, cijeli lanac promjena će se desiti. Potrebno je dosta tribina i konferencija na ovu temu, a uputima treba podstaći direktore osnovnih škola da u nastavnim i vannastavnim aktivnostima uvedu edukaciju. Aktuelizovati ovaj problem kroz nastupe na televizijskim kanalima, a svakako bi bilo dobro da lokalni javni emiter u svojoj programskoj šemi nađe mjesta za emisiju specijalizovanog karaktera. Budućim generacijam treba ostaviti temelje'', smatra predstavnik Opštine Nikšić, koja je u susret požarnoj sezoni formirala Operativni tim.
U borbi sa šumskim požarima svake godine suočavaju se pripadnici Službe zaštite i spašavanja, a prema riječima Gorana Tripkovića, jednog od starješina, država mora da zna šta je prioritet.
''Nešto mora da se promijeni, da bi se nešto sačuvalo. Preventiva, a ne gašenje požara je glavni zadatak. Kada bi postojala želja da se ekološki valorizuju šume, bilo bi i novca u tu svrhu'', uvjeren je on.
U svom izlaganju osvrnuo se na protekli požarnu sezonu kada se tim nikšićkih vatrogasaca 34 dana neprestano borio sa požarima širom opštine.
''U avgustu dolazi do namjernog paljenja najkvalitetnijih šuma. Prošle godine izgubili smo Njegoš, jer nema adekvatnih puteva kojima bi prišli vatrogasni kamioni. Naravno, i građani treba da se zapitaju mogu li da pomognu'', smatra Tripković uz konstataciju da su represivne mjere neophodne uz preventivno djelovanje nadležnih.
Načelnik kriminalističke policije Centra bezbjednosti Nikšić Radovan Radulović iz svog ugla osvrnuo se na aktivnosti Uprave policije kada su u pitanju podnijete krivične prijave akcentujući da one rijetko rezultiraju zatvorskim kaznama.
''Za krivična djela iz ove oblasti zaprijećeno je do šest godina zatvora, što je visoka kazna. Međutim, rijetko se izriču zatvorske kazne. Sudska praksa mogla bi da bude drugačija, ali i postupanje tužilaštva po prijavama koje šaljemo'', naveo je Radulović.
Osim redovnih aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela iz ove oblasti, on je kazao da je Uprava policije inicirala i organizovala sastanak koji je okupio predstavnike različitih činilaca sistema.
''Zaključci su poslati prema Upravi policije i MInistarstvu unutrašnjih poslova. Za pohvalu je formiranje Operativnog tima. Naravno, mora se raditi konstatno na edukaciji i odraslih i djece. Na požarištu ne ostaju dokazi. Zato je neophodno obavijestiti službenike Uprave policije, kako bi preduzimali mjere I radnje iz svojih nadležnosti'', naveo je načelnik kriminalističke policije i pozvao lokalnu zajednicu da informacije o podmetanju požara proslijedi policiji.
Kako je naveo, veliki je broj mjera koje se mogu preduzeti u cilju smanjenja broja šumskih požara i štete koju oni prouzrokuju.
''Sastanci se mogu održavati češće, i tokom cijele godine, kako bi koordinacija i komunikacija bila bolja. Svakako tu je je i testna zabrana otkupa pečurki, nakon čega bi se sagledali rezultati i primjenjivali dalji koraci. Opština u svom djelokrugu nadležnosti može da donese uredbe ili naredbe koji bi obeshrabrile sakupljanje pečurki, zbog kojih se dešava paljenje šume. Lovočuvari takođe mogu da pomognu'', predložio je Radulović.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Slavka Tadića, nedostaje sistem uzbunjivanja.
''Nikšić već četiri godine nema inspektora za zaštitu od požara. Za 15 godina edukacije po školama, imali bi već stasalu generaciju, međutim to se nije desilo. Komunikacija nadležnih institucija u ovoj oblasti postoji, ali nemamo sistem'', naveo je, kako je rekao, neke od problema Tadić.
Prema riječima Duška Markovića iz NVO Media Team glavni problem je kaznena politika, ali I nedostatak sredstava za nabavku odgovarajuće opreme.
''Prvi na udaru su dobrovoljna vatrogasna društva, koja nemaju osnovna sredstva za gašenje požara. Novčana izdvajanja planirati na vrijeme. Bez toga, stalno se vrtimo u krug'', naveo je on.
Okrugli sto okupio je predstavnike Opštine Nikšić, mjesnih zajednica u opštini, Direktorata za vanredne situacije, NVO sektora, sa ciljem da detektuje glavne probleme i ponudi određena rješenja kako bi se značajno smanjili negativni efekti požara u šumama.
Projekat ''Održivo upravljanje šumama za sve'' kofinasiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore kroz poziv ''Povećanje svijesti o klimatskim i ekolopkim promjenama''.
