Radoje Kandić, Nevena Tomić i Aleksa Delibašić, studenti magistarskih studija, u januaru su odlučili da formiraju Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” iz Nikšića, da se za godinu dana “obogate” i postanu, kako te reče Ana Dragićević, Nikšićanka koja je među prvima stala uz njih, “biblioneri”. I uspjeli su. Godišnjicu postojanja obilježiće impozantnom cifrom od deset hiljada. Ne lajkova, nego knjiga koje su poklonili nikšićkoj biblioteci “Njegoš”.
“Dugogodišnji smo korisnici usluga Biblioteke i na vrijeme smo se upoznali sa svim njenim blagodetima, kao i sa problemima sa kojima se suočavaju, pa smo riješili da doprinesemo rješavanju tih problema. Biblioteka je poznata po tome što mnoge knjige koje se ne mogu naći na teritoriji bivše Jugoslavije mogu da se nađu ovdje. Međutim, novija literatura im je uvijek bila problem zbog finansijske situacija”, kaže Radoje, pravnik po struci koji pripravnički odrađuje u nikšićkom Osnovnom sudu.
Njegov prijatelj, ali i kolega po struci, Aleksa Delibašić, objašnjava da im je cilj bio da u akciju prikupljanja knjiga uključe prijatelje, kolege, profesore, i da taj lanac šire. Uspjeli su u tome i stvorili, kako reče, “krug ljudi usmjerenih ka jednoj ideji - da se pospješi kultura čitanja u Nikšiću i da se fond gradske biblioteke oplemeni novim naslovima”.
“Uspjeli smo da animiramo veliki broj ljudi koji su omogućili da danas o nikšićkoj biblioteci govorimo kao jednoj od najsnabdjevenijih biblioteka u državi. Aktivnosti su imale širi značaj jer su građani počeli da svoje lične biblioteke i autorske knjige, poklanjaju biblioteci. Oko 80 odsto naslova koje smo donirali biblioteka nije imala. Nije riječ samo o klasicima već i o knjigama koje su se pojavile od 2000.godine do danas. Posebno nam je važno da je tu veoma mnogo stručne literature, posebno za mašinski, elektro-tehnički, pravni, ekonomski fakultet”, ne bez ponosa priča Aleksa.
Radoje dodaje da to deset hiljada predstavlja četvrtinu dosadašnjeg fonda biblioteke. Malo li je! Iako je donatora mnogo neke, kako kažu, moraju pomenuti. Centralna univerzitetska biblioteka im je prva poklonila i to oko stotinu knjiga, bivši predsjednik države Filip Vujanović preko 350 naslova, Policijska akademija pedesetak, Narodni muzej Crne Gore njihove monografije, Mašinski i Fakultet za crnogorski jezik njihova kompletno izdavaštvo.
“Narodna biblioteka ‘Radoslav Ljumović’ nam je donirala cjelokupni otpisani fond od oko desetak hiljada knjiga. Probrali smo skoro četiri hiljade knjiga, ali nijesmo iscrpili sav taj fond”, kaže Radoje.
Uspostavili su saradnju sa brojnim gradovima bivše Jugoslavije i njihovim bibliotekama (Čačak, Tuzla, Istočno Sarajevo, Beograd, Foča, Kragujevac, Subotica, Novi Pazar), institucijama, pojedincima, novinskim redakcijama, poput “Nina”. Učestvovali su u projektu javnih radova posredstvom kojeg su, na period od pet mjeseci, otvorili četiri radna mjesta, a od 15. januara biće poslodavci za osam mladih ljudi spremnih da, zajedno sa njima zarone u svijet knjige.
“Drevna kineska poslovica glasi: Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu. Važno je istinski se oduprijeti sve agresivnijoj najezdi ne toliko kvalitetnih štiva. Knjige koje kratko traju neodoljivo podsjećaju na zvijezde padalice koje veoma brzo zasjaju, a još brže se ugase. Nama ne treba podrivanje i gašenje zdravog misaonog procesa već, naprotiv, njegovo pospješivanje i želja da bude na što većoj cijeni”, poručio je Radoje uz napomenu da bez podrške osoblja Narodne biblioteke “Njegoš” i direktorice Renate Bulajić ne bi mogli da “uđu” u pomenutu priču i za kratko vrijeme postignu tako dobre rezultate.
U toku formiranje biblioteke posvećene NOB-u
Ovoj maloj, ali odabranoj četi cilj je da formiraju tri tematske cjeline - sportsku, za strane jezike i jednu posvećenu NOB-u.
“U projektu smo formiranja biblioteke posvećene NOB-u i to će u kvantitativnom i u sadržinskom smislu biti jedna od najbogatijih biblioteka posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi. Na dobrom smo putu da napravimo tematsku biblioteku za engleski, ruski i francuski jezik”, kaže Aleksa.
Njegova je ideja bila i da se krene u formiranje tzv. sportske biblioteke i da se, tim povodom, uspostavi komunikacija sa najvećim fudbalskim klubovima sa prostora bivše Jugoslavije. Već je uspostavljena saradnja i stigle su knjige od fudbalskih klubova Partizan, Osijek, Hajduk, Sarajevo, Vardar…
“Imamo u planu i da dio knjiga poklonimo ruralnim područja naše opštine. Prve knjige je dobilo područne odjeljenje škole u Dragovoljićima. Njima smo poklonili osamdesetak knjiga među kojima su i one iz doba stare Jugoslavije, kao što su kompleti ‘Lastavica’, s obzirom da je to vrijeme prepoznato kao vrijeme kada se vodilo računa šta se štampa”.
Izvor: vijesti.me
