Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Nikšićki mlin povratio brend i povećao obim proizvodnje

09:07 · 29.05.2018.Marija Vujovic
Onogošt

U prvoj deceniji poslovanja, pod rukovodstvom kompanije Agroglobe, Nikšićki mlin vratio je prepoznatljivi brend na tržište Crne Gore i povećao obim proizvodnje.

Rukovodstvo Nikšićkog mlina, koje je 2008. godine u vlasništvu kompanije Agroglobe iz Novog Sada, zadovoljno je sa postignutim rezultatima u prvoj deceniji poslovanja.

“Prvih deset godina našeg rada obilježeno je povratkom brenda Nikšićkog mlina na tržište Crne Gore, povećanjem obima proizvodnje, investiranjem u novu opremu, povećanjem kapaciteta i uvođenjem novih proizvoda”, kazali su iz Nikšićkog mlina za Privredni portal.

Unapređenje proizvodnih kapaciteta 

Kako bi odgovorili zahtjevima tržišta i podigli nivo konkurentnosti na tržištu, u Nikšićkom mlinu radili su i na unapređenju proizvodnih kapaciteta.

“2011. godine urađena je rekonstrukcija Nikšićkog mlina, nabavljena nova oprema koja je omogućila značajno povećanje proizvodnje i uvrstila našu kompaniju u red najsavremenijih mlinova u region. 2015. godine vlasnik Nikšićkog mlina je kupio i nekadašnji mlin u Spužu čime su značajno povećani kako skladišni, a tako i proizvodni potencijali”, kažu u Nikšićkom mlinu.

Zadovoljni i prisustvom na tržištu 

Prije oko dvije godine dnevni kapaciteti proizvodnje Nikšićkog mlina bili su oko 250 tona različitih vrsta brašna i stočne hrane. Danas proizvodnja odgovara potrebama na tržištu.

“Trenutno stanje na tržištu Crne Gore uslovljava i nivo naše proizvodnje, tako da su postojeći kapaciteti dovoljni za sadašnji nivo tražnje. Do sada smo uspjeli da zadržimo visoko učešće naših proizvoda na domaćem tržištu, kao i da kroz program Fabrike stočne hrane taj proces konstantno uvećavamo”, ističu u Mlinu.

Proizvodi Nikšićkog mlina godinama su zastupljeni i na tržištu Albanije.

“Naši proizvodi u Albaniji su jako dobro prihvaćeni pored značajne konkurencije koja postoji na tom tržištu. Nikšićki mlin u prosjeku izvozi oko 20 odsto svoje proizvodnje”, naglašavaju u Mlinu. Proizvodi integralnog brašna naišli su na dobar prijem kod potrošača, zbog čega, tvrde u upravi Nikšičkog mlina, poseban akcenat stavljaju na segment zdrave hrane.

Planovi

Trenutno u Nikšićkom mlinu radi oko stotinu radnika, a rukovodstvo naglašava da redovno izmiruju obaveze prema zaposlenima, ali i prema državi.

“O tome svjedoči činjenica da smo na bijeloj listi firmi Poreske uprave Crna Gore”, ističu u Mlinu. Kao dio MK Grupe koja predstavlja vodeću grupaciju u oblasti poljoprivrede u regionu Jugoistočne Evrope, Nikšićki mlin teži ka stalnom unapređenju  svog poslovanja i širenje svoje djelatnosti. “U narednom periodu želimo da postignemo što veći rast i zastupljenost na tržištu programa sa kojima smo već prisutni na tržištu”, kažu u MIinu.

Fabrika stočne hrane 

Nikšićki mlin od 2015. godine upravlja i Fabrikom staočne hrane u Spužu. Iz uprave Mlina kažu da je Fabrika stočne hrane za kratko vrijeme postala prepoznatljiva na tržištu Crne Gore po svojim proizvodima koji zadovoljavaju sve standard po pitanju kvaliteta i bezbjednosti.

“Naša kompanija uvijek pred sebe postavlja visoke ciljeve, naša želja je da budemo najbolji u onome što radimo. Mišljenja smo da smo uspjeli da dostignemo nivo proizvodnje i usluge po kojima smo prepoznati na tržištu Crne Gore, kao i na tržištu u okruženju. Trenutni kapacitet Fabrike stočne hrane je oko 80 tona gotovih proizvoda na dan, a trenutna prodaja je 1600-1800 tona mjesečno”, kažu u Mlinu. 

U Fabrici stočne hrane uposleno je 40 radnika, a kako zaključuju u Nikšićkom mlinu, u tom dijelu poslovanja intenzivno prate zahtjeve i potrebe crnoorskih farmera.

privredniportal.me

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više