Prema njenim riječima, prošle godine je toj ustanovi iz budžeta Opštine opredijeljeno 15 hiljada eura, a sredstva za prethodne projekte obezbijeđena su, uglavnom, od Ministarstva kulture, kroz programe zaštite kulturnih dobara i sufinansiranja.
„Realizovani su svi predviđeni programi, od kojih više od 30 izložbi i sadržaja. Prošla godina proglašena je za godinu Evropske kulturne baštine, i naš program bio je tako koncipiran“, kazala je Đukanović agenciji Mina.
Govoreći o novcu dobijenom od Ministrstva kulture, Đukanović je kazala da su konkurisali sa 11 projekata, od kojih je sedam prošlo.
Kako je navela, jedan se odnosio na osavremenjavanje rada te ustanove i depoa, od čega su kupili ladičar za čuvanje crteža Šobajića, ormare za skladištenje u depou po muzejskim propisima.
Imali su i pomoć za sve izložbe sa kojima su gostovali od domaćina, a prihodi od muzeja u prošloj godini, kako je kazala Đukanović, bili su očekivani i iznosili su oko hiljadu eura, jer je cijena ulaznice od jednog EUR simbolična.
„Nijesmo nezadovoljni posjetom, za šta je zaslužna i dobra lokacija, a ulazak u galerije je besplatan“, navela je Đukanović.
Uloga muzeja, kako je ukazala, nije samo prezentacija baštine, već je to i mjesto za edukaciju, što potvrđuju i programi organizovani povodom Dana muzeja, u koje su bile uključene i osnovne škole.
Inovacija je, prema njenim riječima, i uključivanje gimnazijalaca u djelovanje te ustanove u sklopu izložbe praistorija i projekti na teritoriji nikšićke opštine, vezano za Crvenu stijenu, a snimljen je i arheološki film koji će biti prikazan na više festivala u svijetu.
„Šest projekata koji su se bavili valorizacijom i zaštitom kulturne baštine realizovano je uz veliku podršku Ministarstva kulture. Realizovan je i jedan broj međunarodnih projekta. Riječ je o izložbama kojima je prethodio veliki istraživači rad kustosa muzeja“, navela je Đukanović.
Među brojnim programima, organizovana je i izložba „Šobajići – Portret jedne porodice“, koja je osvijetlila razvoj Nikšića i crnogorskog društva u periodu od 120 godina kroz djelovanje i doprinos na polju kulture, umjetnosti, nauke.
U okviru projekta obnovljen je i nadgrobni spomenik Iliji Šobajiću na gradskom groblju, čiji legat posjeduje ustanova, a jedna od galerija nosi njegovo ime.
Upriličena je i izložba vezenih jastuka „Slatko spavaj“, kao dio kulturnog nasleđa, organizovana povodom dolaska studenata i doktoranata Fakulteta za arheologiju sa Kembridža, kao i povodom dana Evropske baštine.
„Realizovan je i projekat „Sve boje Crne Gore“, radionica tradiocionalnih tehnika bojenja vune na gradskoj tvrđavi Bedem, na kojoj su umjetnici i studenti napravili i svoje forme, od kojih je dio radova predstavljen u Italiji. Organizovana je i izložba "Muzeji i moda" na kojoj je tema bila pregača koja se predstavljena na Festivalu inovacija u Kremoni“, navela je Đukanović.
Prema njenim riječima, urađen je i novi vizuelni identitet ustanove, logo, veb sajt, i standardizacija kataloga po kome su prepoznatljivi.
U okviru izdavačkog rada te ustanove, Đukanović je podsjetila na izdavanje katalogizovanog Godišnjaka, urađenog za period od septembra 2017. do istog mjeseca prošle godine.
Govoreći o praistorijskom nalazištu Crvena stijena, koje se nalazi u mjestu Petrovići kod Nikšića, Đukanović je podsjetila da je riječ o svjetski važnom lokalitetu.
Najznačajnija zbirka nikšićkog muzeja sa tog područja sadrži oko pet hiljada predmeta, iskopanih od 1954. godine do danas, zaštićenih kao kulturno dobro.
To će, kako je navela Đukanović, biti okosnica i sljedeće muzejske postavke.
„Imamo veliki broj studijskog materijala koji je otkopan i tek treba da se radi, za šta će trebati decenije. Svakodnevno pristiže novi materijal i, po procjeni stručnjaka iz svjetskog vrha u arheologiji, sadašnjim tempom kopanja posla ima za još 50 godina konstantnog istraživanja. Crvena stijena je tek na početku istraživanja“, kazala je Đukanović.
Biće osvijetljeni mnogi periodi praistorije do danas
Ona je dodala da će na teritoriji nikšićke opštine, koja pripada antičkom putu Skadar – Marona, kako se očekuje, biti osvijetljeni mnogi periodi praistorije do danas.
U ovoj godini koja će, prema riječima Đukanović, biti specifična zbog planirane neminovne rekonstrukcije dvorca kralja Nikole, planiraju da izložbe i programe realizuju u prostorima Bedema, Nikšićkog pozorišta i Tehnopolisa.
Đukanović je podsjetila da je zgrada Dvorca kralja Nikole završena 1900. godine, prema projektu arhitekte Jospia Sladea, i služila je kao ljetnjikovac kraljevske porodice.
„Za oko 120 godina zgrada je promijenila dosta namjena i tokom dosadašnjih adaptacija nije devastirana, ali je vrijeme učinilo svoje. Ovo je, prema mišljenju stručnih krugova, najljepši dvorac kralja Nikole, iako nikada u njemu nije živio“, navela je Đukanović.
Izvor: Mina
