U izvještaju koji je objavio Institut za javno zdravlje Crne Gore, upozorava se da nitriti u koncentracijama višim od preporučenih predstavljaju direktan rizik za razvoj methemoglobinemije, potencijalno smrtonosnog stanja poznatog i kao „sindrom plave kože”.
„Ovo je stanje u kojem hemoglobin gubi sposobnost prenosa kiseonika, što kod odojčadi može dovesti do gušenja, pa čak i smrti”, navodi se u izvještaju.
Pojašnjavaju da su nitrati i nitritihemijska jedinjenja koja se mogu prirodno nalaziti u vodi za piće, obično u vrlo niskim koncentracijama.
Nitriti oksidacijom prelaze u nitrate.
Do povećane koncentracije nitrata u vodi dolazi zbog toga što đubrivo koje se koristi u poljoprivredi dospije do podzemnih voda. Uticaj industrije, septičke jame, deponije, dovodi do veće koncentracije nitrata u vodi.
"Njihovo prisustvo je dio prirodnog ciklusa azota. Međutim, povećane koncentracije ovih jedinjenja u vodi za piće, a posebno nitrita ukazuju na zagađenje. Najčešći izvori zagađenja su poljoprivredne otpadne vode, neispravne septičke jame ili industrijski otpadne vode. Kada se nalaze u vodi za piće u koncentracijama višim od preporučenih, nitriti predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik", ističu iz Instituta.
Poseban oprez se preporučuje i trudnicama, jer nitriti mogu proći kroz placentu i izazvati stvaranje methemoglobina kod fetusa.
Mogući su, upozoravaju i neželjeni ishodi trudnoće poput spontanog pobačaja.
Iz Instituta objašnjavaju da se povećane koncentracije nitrita najčešće povezuju sa zagađenjem koje potiče iz poljoprivrednih otpadnih voda, neispravnih septičkih jama i industrijskih ispusta.
"Iako su nitrati i nitriti prirodno prisutni u vodi u niskim koncentracijama, njihova veća prisutnost signalizira narušenu sanitarnu bezbjednost. Poseban izazov predstavlja činjenica da nitriti nisu stabilni u vodi i da njihova koncentracija može brzo varirati, u zavisnosti od temperature, pH vrijednosti i prisustva organskih materija. Upravo zbog te nestabilnosti, pravovremena detekcija i brza reakcija su od suštinske važnosti", piše u dokumentu.
Institut za javno zdravlje naglašava da se u slučaju potvrđene kontaminacije voda ne smije koristiti ni za piće, ni za pripremu hrane.
„Nitriti se ne uklanjaju kuvanjem – naprotiv, njihova koncentracija se može dodatno povećati zbog isparavanja”, upozoravaju stručnjaci.
Takođe, potencijalno su opasni i kontaktni načini korišćenja vode, poput pranja povrća i voća, pripreme leda, pa čak i pranja posuđa za bebe. Najrizičnija je upotreba kontaminirane vode kod djece.
„Voda koja sadrži nitrite ne smije se koristiti za pripremu adaptiranog mlijeka, kupanje ili pranje zuba kod odojčadi i male djece, jer postoji visok rizik od slučajnog gutanja”, piše u izvještaju.
Čak i posredno izlaganje može biti opasno, pa se preporučuje da se posuđe, flašice i pribor za ishranu beba ne peru u takvoj vodi.
U slučajevima kada postoji sumnja ili potvrda o kontaminaciji, građanima se preporučuje upotreba isključivo bezbjedne vode – bilo flaširane ili one koja potiče iz kontrolisanih izvora.
Takođe, važno je redovno pratiti informacije i preporuke koje daju lokalne zdravstvene ustanove i vodovodna preduzeća.
„Zdravstvena ispravnost vode za piće je ključna za očuvanje javnog zdravlja. Pravovremeno reagovanje i poštovanje preporuka zdravstvenih institucija može spriječiti teške posljedice“, zaključuju u saopštenju Instituta za javno zdravlje.
Nitriti u krvi oksiduju hemoglobin u methemoglobin koji nije prenosilac kiseonika do tkiva, što se manifestuje cijanozom, a u većim koncentracijama i prestankom disanja.
Simptomi uključuju otežano disanje i plavetnilo na koži.
