Izmještanje poslovanja kompanija u offšor zone je u fokusu, i novi zakon cilja takve situacije ali nije svaka struktura sporna kazala je Boljević. Važno je što Nacrt zakona predviđa zaključenje prethodnih sporazuma o transfernim cijenama između poreskih obveznika i Poreske uprave što meže doprinijeti pravnoj sigurnosti.
Predložene izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica treba posmatrati kao dio šireg procesa usklađivanja Crne Gore sa Evropskom unijom za sprečavanje erozije poreske osnovice i premještanja dobiti, kazala je članica radne grupe za izmjenu Zakona, generalna sekretarka Instituta sertifikovanih računovođa Anastasija Boljević.
"Suština je da se dobit oporezuje tamo gdje se stvarno stvara ekonomska vrijednost, gdje su ljudi, imovina, funkcije, rizici i stvarno poslovanje", ističe.
Ključno je poglavlje protiv premještanja dobiti, uključujući ograničenje kamata, pravila o kontrolisanim inostranim društvima, izlazno oporezivanje, hibridne neusklađenosti i opšta pravila protiv zloupotreba.
"Znači da se troškovi zaduživanja neće uvijek moći u potpunosti priznati kao poreski rashod, posebno ako se kroz visoke kamate prema povezanim licima smanjuje oporeziva dobit u Crnoj Gori", kaže ona.
Tu su i pravila koja se primjenjuju kada domaći poreski obveznik kontroliše društvo u drugoj državi, posebno ako je riječ o jurisdikciji sa niskim ili nikakvim porezima.
"I u takvim slučajevima određena neraspoređena dobit tog inostranog društva može biti uključena u poresku osnovicu domaćeg obveznika", navodi.
Uvodi se i izlazno oporezivanje, i cilj je, naglašava Boljević, da se oporezuje vrijednost koja je nastala dok je ta imovina ili poslovanje bilo vezano za Crnu Goru.
Na pitanje kako će se oporezovati kompanije koje su sklone premještanju dobiti u ofšor zone, Boljević je kazala da nije svaka struktura sporna.
"Problem nastaje kada se koriste povezana društva, zajmovi, licence, autorske naknade, konsultantske usluge ili neki drugi aranžmani kako bi se dobit koja je ekonomski ostvarena u Crnoj Gori formalno premjestila u jurisdikcije sa nižim porezom. I novi zakon upravo cilja takve situacije. Ako kompanija u Crnoj Gori plaća visoke kamate povezanom licu u inostranstvu, više neće biti dovoljno da postoji samo ugovor. Znači, biće važno da se dokaže da je zaduženje ekonomski opravdano, da je kamatna stopa tržišna i da troškovi zaduženja ne prelaze zakonom dozvoljene limite", kaže Boljević.
Na pitanje šta je pokazala dosadašnja praksa kontrole stranih kompanija u našoj zemlji, Boljević je kazala da se one posmatraju kao jedinstven sistem i nikako problematična kategorija.
"Veliki broj stranih investitora posluje i uredno i doprinosi ekonomiji Crne Gore. Međutim, kod složenih međunarodnih grupa uvijek postoji veći rizik da će se dobit prejmeštati kroz transakcije sa povezanim licima. Problem nastaje ako nemamo dokaza da je usluga stvarno pružena, tj. ako nemamo ekonomske koristi za domaće društvo, ako cijena nije tržišna ili ako se većina profita zadržava van Crne Gore, dok domaće društvo prikazuje minimalni dobitak ili gubitak", navela je.
Upravo zbog toga finansijsko izvještavanje ima centralnu ulogu i nije samo zakonska obaveza, ono je osnova za poresku prijavu i za svaku poresku kontrolu, procjenu rizika i za zaštitu javnog interesa, zaključila je Anastasija Boljević.
